Ulica Ledra ponovno je otvorena 3. travnja nakon što je gotovo pola stoljeća bila zatvorena barikadom, simbolom podijeljene Nikozije gdje su turske i grčke četvrti odvojene UN-ovom tampon zonom.
'Ne mogu se sjetiti kad sam zadnji put bio ovdje....vjerojatno u djetinjstvu', rekao je Talat zakoračivši na grčki dio ulice Ledra.
Ondje su mu dobrodošlicu zaželjeli brojni ciparski Grci koji su izašli iz svojih trgovina kako bi se rukovali s Talatom.
'Želim vam sve najbolje', rekao je Talat koji se okupljenima obratio na grčkom i engelskom jeziku. 'Sve se promijenilo....osjećam se kao da sam prvi put ovdje', dodao je.
Otvaranje ulice Ledra bio je veliki korak prema dokidanju dugotrajne podjele Cipra, njime je uklonjena jedna od zapreka na putu Turske u EU, a nestao je i značajan izvor napetosti u odnosima između članica NATO-a Grčke i Turske.
Ciparski Grci i Turci živjeli su na podijeljenom otoku od turske invazije 1974. godine, a brojni pokušaji pomirenja dosad nisu davali rezultata.
Turska dopustila prijelaz s islama
Turski državni ured za religiju službeno je dopustio prijelaze s islama na druge vjere.
Uz Božju kaznu, islam ne predviđa svjetovnu kaznu za otpadništvo od vjere, glasi sadržaj fetve, islamske pravne prosudbe, objavljene u službenom glasniku 'Diyaneta', turskog državnog ureda za religiju.
Fetva bi mogla znatno olakšati položaj kršćana u Turskoj.
'Prorok (Muhamed) nije nikome nametao svoju vjeru, nikad nije primjenjivao silu protiv inovjeraca', navedeno je nadalje u fetvi, a prenosi Kathpress. Od tog pravila 'ne postoje nikakve iznimke, pa ni za konvertite s islama', objašnjeno je.
Državni ured za religiju, Diyanet, vrhovno je tijelo koje bdije nad islamom u Turskoj.
Kršćani koji su prešli s islama, u turskoj su javnosti često izloženi neprijateljstvima i prijetnjama. U posljednjih nekoliko godina dogodilo se više napada na kršćane.
Prošle su godine u Malatyji na istoku zemlje brutalno ubijena tri protestanta, nakon čega su protestantske crkve u Turskoj zahtijevale javno očitovanje Diyaneta da misionarstvo i promjena vjere nisu zabranjeni.
Fetva državnog ureda za religiju u obrazloženju posebice navodi 137. rečenicu kuranske sure Nisa, u kojoj stoji da Alah neće oprostiti otpadnicima od vjere, koji su se bili vratili vjeri nakon čega su se opet prepustili nevjeri.
Time se jasno opovrgava proširena uvjerenost da Kuran predviđa smrtnu kaznu za otpadništvo od vjere, navodi se u obrazloženju. U protivnom, ne bi bilo moguće da se netko vrati vjeri i drugi put ju napusti, dodaje se u obrazloženju.