''Pružit ćemo dodatnu potporu Ukrajini'', istaknuo je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za medije po završetku izvanrednog samita Sjevernoatlantskog saveza čija je glavna tema bila rat u Ukrajini.
''Ukrajinci se bore za slobodu i budućnost. Mi smo uz njih. Predsjednik Volodimir Zelenski obratio nam se strastvenom porukom zahvalivši na pomoći i istaknuvši važnost dodatne vojne pomoći'', kazao je Stoltenberg, kojemu su saveznici, kao što se spominjalo ranije ovih dana, odlučili produžili mandat na mjestu glavnog tajnika NATO-a za još godinu dana, odnosno do 30. rujna 2023.
''Na kopnu će u istočnom dijelu Saveza biti znatno više snaga u većem stanju pripravnosti. U zraku će biti raspoređeno više borbenih aviona, a na moru će biti raspoređene udarne grupe nosača, podmornice i borbeni brodovi'', istaknuo je Stoltenberg i dodao da će se ojačati i kibernetička obrana, a NATO će također pomoći Ukrajini da se obrani od nuklearnih i bioloških prijetnji.
''Pojačat ćemo našu spremnost i spremnost za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje'', naglasio je Stoltenberg i istaknuo da je dogovoreno pružanje prilagođene podrške partnerima pogođenim ruskim prijetnjama i uplitanjima: ''Pojačat ćemo našu pomoć kako bismo im pomogli da se odupru ruskom zloćudnom utjecaju i ojačaju njihovu otpornost, a na temelju zahtjeva naših partnera i naših dugogodišnjih partnerskih programa''.
U travnju će ministri vanjskih poslova razmotriti konkretne prijedloge za jačanje potpore tim partnerima, najavio je te naglasio predanost članku 5. Washingtonskog ugovora. Podsjetimo, taj članak sadrži načelo da je napad na jednu napad na sve članice saveza.
''Kao odgovor na ruske akcije, aktivirali smo obrambene planove NATO-a, rasporedili elemente NATO snaga za odgovor i postavili 40.000 vojnika na naš istočni bok, zajedno sa značajnim zračnim i pomorskim sredstvima, pod izravnim zapovjedništvom NATO-a uz potporu savezničkih nacionalnih snaga. Također uspostavljamo četiri dodatne multinacionalne borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Poduzimamo sve mjere i odluke kako bismo osigurali sigurnost i obranu svih saveznika u svim domenama i pristupom od 360 stupnjeva. Naše mjere ostaju preventivne, proporcionalne i neeskalirajuće'', objasnio je glavni tajnik NATO-a.
Savez je potpisao i deklaraciju o ''najvećoj prijetnji euroatlantskoj sigurnosti u nekoliko desetljeća'' u kojoj osuđuje rusku invaziju i poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina da odmah povuče rusku vojsku, kao i Bjelorusiju da prestane biti sudionik u tom sukobu.
''Saveznici čine sve što mogu, podupiru Ukrajinu oružjem da bi se Ukrajina mogla braniti. U isti mah smo odgovorni spriječiti da se sukob ne prelije preko granica Ukrajine i da ne postane sukob Saveznica i Rusije, to bi bilo opasnije i razornije. Saveznici su se složili oko opreme da se Ukrajina zaštiti od bioloških prijetnji – dat ćemo opremu za otkrivanje, obuku, medicinske potrepštine'', kazao je Stoltenberg i zaključio: ''Branimo Ukrajinu, ali i same sebe''.
Najavio je da će se ubrzati transformacija NATO-a za opasniju stratešku stvarnost, uključujući usvajanje sljedećeg strateškog koncepta u Madridu: ''U svjetlu najveće prijetnje euroatlantskoj sigurnosti u posljednjih nekoliko desetljeća, također ćemo značajno ojačati naše dugoročno odvraćanje i obrambeni stav te ćemo dalje razvijati cijeli niz spremnih snaga i sposobnosti potrebnih za održavanje vjerodostojnog odvraćanja i obrane. Ovi koraci bit će podržani poboljšanim vježbama s povećanim fokusom na kolektivnu obranu i interoperabilnost''.
''Povećavamo otpornost naših društava i naše infrastrukture da se suprotstavimo zloćudnom utjecaju Rusije. Poboljšavamo naše cyber sposobnosti i obranu, pružajući jedni drugima podršku u slučaju cyber-napada. Spremni smo nametnuti troškove onima koji nam štete u kibernetičkom prostoru, te povećavamo razmjenu informacija i situacijsku svijest, poboljšavamo civilnu spremnost i jačamo našu sposobnost da odgovorimo na dezinformacije. Također ćemo pojačati našu spremnost i spremnost za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje'', navodi se u deklaraciji koju je potpisalo 30 čelnika NATO članica u Bruxellesu.
''Pozivamo sve države, uključujući Narodnu Republiku Kinu, da podupiru međunarodni poredak, uključujući načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kako je sadržano u Povelji Ujedinjenih naroda (UN) da se suzdrže od podrške ruskim ratnim naporima na bilo koji način i da suzdržati se od svake akcije koja pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije. Zabrinuti smo nedavnim javnim komentarima kineskih dužnosnika i pozivamo Kinu da prestane širiti lažne narative Kremlja, posebno o ratu i NATO-u, te da promiče mirno rješenje sukoba'', još je jedan od zaključaka s izvanrednog samita.
Stoltenberg je istaknuo i da su se sve članice NATO-a složile i uložiti veći napor u energetsku sigurnost što znači osiguravanje više izvora energenata kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu i nafti.
''Radit ćemo s ostatkom međunarodne zajednice kako bi odgovarali oni koji su odgovorni za kršenje humanitarnog i međunarodnog prava, pa i za ratne zločine... Bilo kakva ruska upotreba kemijskog ili biološkog oružja bit će neprihvatljiva i rezultirat će ozbiljnim posljedicama'', upozorio je Savez i Rusiji poručio da mora pokazati ozbiljnost u pregovorima tako što će odmah implementirati prekid vatre.
NATO procjenjuje da je u Ukrajini živote izgubilo već 15.000 ruskih vojnika, a da je zbog ozljeda, smrti ili zatočeništva izvan borbe njih 40.000.
Velika Britanija je u četvrtak sankcionirala još ruskih banaka, uključujući Gazprombank i Alfa Banku, kao i ženu za koju London tvrdi da je pokćerka ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. ''Putin je već prešao crvenu liniju barbarizma'', rekao je britanski premijer Boris Johnson i dodao: ''Što su strože naše sankcije, to više pomažemo Ukrajini i ova stvar će biti brže gotova''.
O dodatnim sankcijama Rusiji raspravljat će se na izvanrednom sastanku članica G7 – šest članica NATO-a i Japana. Isti dan sastat će se 27 članica EU-a. ''Paralizirajmo Putinov ratni stroj. Nafta i plin su u njegovom srcu'', naglasila je estonska premijerka Kaja Kallas.
Europska unija, u koju je već stiglo 3,6 milijuna ukrajinskih izbjeglica, spora je u tranziciji s ruskih energenata koji i dalje zadovoljavaju većinu njezinih energetskih potreba.
Više o ratu u Ukrajini iz minute u minutu čitajte >> OVDJE.