"To je recept za kaos i konfuziju, koji ne smijemo nametnuti svojim postrojbama...Određivanje datuma za povlačenje znači određivanje datuma za neuspjeh", rekao je vidno iznervirani Bush u televizijskom obraćanju naciji.
"To bi povlačenje trebalo početi već 1. listopada, bez obzira na stanje na terenu. Nema nikakvog smisla govoriti neprijatelju kada se namjeravate povući. Sve što oni trebaju je označiti svoje kalendare i čuvati snagu, te planirati kako će svrgnuti vladu i preuzeti kontrolu nad Irakom", rekao je Bush, opravdavajući odluku da drugi puta u svojih šest predsjedničkih godina posegne za pravom veta na zakonski prijedlog.
>> Australija podupire veto na povlačenje iz Iraka
Povlačenje američkih snaga, po njegovim bi riječima, "demoraliziralo irački narod i ohrabrilo ubojice širom Bliskog istoka te poslalo poruku da se Amerika ne drži preuzetih obveza".
"Vrijeme je da stavimo politiku na stranu i da pomognemo snagama na terenu, dajući im sredstva koja trebaju", apelirao je Bush.
Američki predsjednik je naglasio kako demokratski čelnici znaju da se mnogi zastupnici protive povlačenju iz Iraka i kako nemaju dovoljno podrške da bi s dvotrećinskom većinom srušili njegov veto.
On je pozvao Kongres da "pruži priliku planu generala Davida
Petraeusa", američkog zapovjednika u Iraku koji je, po Bushu, "počeo davati rezultate, uključujući i znatno opadanje sektaškog nasilja u Bagdadu".
Ustvrdio je kako zbog spektakularnih terorističkih napada Al-Qaide, ti američki uspjesi u Iraku ne mogu doći do izražaja.
Kongres treba brzo prihvatiti zakon o hitnom financiranju snaga, jer će bez njega vojska morati uzeti sredstva iz drugih programa, uključujući programe obuke, nabave oružja i sredstva namijenjena vojnim obiteljima, upozorio je Bush, ističući kako je u srijedu pozvao u Bijelu kuću čelnike obiju stranaka u Kongresu, kako bi raspravili pitanje izrade novog prijedloga zakona.
Čelnici demokratske većine u Kongresu koriste najdjelotvorniju ovlast koju imaju u predsjedničkom sustavu kakav je u SAD, odobravanje sredstava iz proračuna kako bi promijenili smjer Bushove politike u Iraku, što su biračima obećeli prije izbora u studenom 2006.
Prijedlog zakona kojim se traži američko povlačenje iz Iraka uputili su na potpis na četvrtu obljetnicu poznatog Bushovog govora iz 2003., kada je na palubi nosača aviona USS Abraham Lincoln, pod velikim natpisom "Misija izvršena", objavio uspješan završetak vojnih operacija u Iraku.
Od tada je u Iraku poginulo više od 3.350 američkih vojnika a oko 25.000 ih je ranjeno, dok se broj iračkih žrtava procijenjuje se na više od 60.000. Samo je prošloga mjeseca u Iraku ubijeno je više od 100 američkih vojnika.
Predsjednica Predstavničkog doma Kongresa Nancy Pelosi izjavila je nakon Bushovog veta kako "Kongres ne može dati predsjedniku Bushu bianco ček", već mora ispuniti volju većine američkog naroda, koji traži završetak rata.
"Taj prijedlog zakona ima odrednice, smjernice i mjerila za ono što se događa u Iraku i on odražava želje američkog naroda. Očekivali smo da će predsjednik poštivati taj dvostranački zakon koji podržava premoćna većina američkog naroda. Umjesto toga on je stavio veto na zakon", kazala je Pelosi.
"Ako predsjednik misli da je ovo što se sada događa u Iraku napredak, kao što je to rekao večeras, onda je jasno zašto se ne slažemo s njegovom politikom", istaknula je Pelosi.
Kao i čelnik senatske večine Harry Reid, Pelosi je izrazila
spremnost za nalaženje zajedničkog osnova za rješavanje spora s predsjednikom Bushom, ali je dodala kako su im stavovi trenutačno "jako udaljeni".
Idući korak pred kojim su Bushova republikanska administracija i demokratska većina u Kongresu je pokušaj pronalaženje kompromisnog rješenja.
Najviše se spominje mogućnost ugrađivanja u zakon odrednica iračkoj vladi u slučaju čijeg neispunjenja bi, tek u drugoj fazi, slijedilo povlačenje snaga što bi vjerojatno izazvalo novi veto i druga, vjerojatnija opcija, je privremeno financiranje snaga u Iraku i Afganistanu sa 60 milijardi dolara do rujna, kada se donosi proračun za iduću fiskalnu godinu.