Bush potpisao sporni zakon o financiranju rata

Slika nije dostupna
Američki predsjednik George W. Bush u petak je potpisao zakon o financiranju ratova u Iraku i Afganistanu, vrijedan 120 milijardi dolara.

"Kongres je jučer glasovao da osigura našim postrojbama sredstva i fleksibilnost potrebnu da brane našu zemlju, i sa zadovoljstvom sam danas potpisao taj zakon", kazao je predsjednik Bush u priopćenju koje je objavila Bijela kuća, nakon što su demokrati u Kongresu odustali od višemjesečnih pokušaja da sredstva za vojsku vežu uz odredbe o povlačenju iz Iraka tijekom 2008. 

Bush je potpisao zakon na privatnoj ceremoniji u Camp Davidu, predsjedničkoj rezidenciji za odmor u Marylandu, gdje provodi dio vikenda za Dan sjećanja, nacionalni blagdan koji se obilježava 28. svibnja.

Umjesto rasporeda povlačenja američkih borbenih postrojbi iz Iraka od 1. listopada ove do 1. travnja 2008., zbog kojeg je Bush stavio veto na prvu verziju zakona, prihvaćena verzija sadrži tzv. odrednice za napredak koji iračka vlada mora ostvariti na planu sigurnosti, političke pomirbe i kvalitete upravljanja zemljom, kako bi osigurala daljnju američku pomoć, no one nisu obvezujuće za predsjednika.

Bush se u priopćenju ogradio kako će "te zadaće biti teške za mladu demokraciju" u Iraku, izrazivši uvjerenje da će Iračani ipak napredovati prema ciljevima koji su si "sami postavili".

Bushevim potpisom na zakon ne okončava se rasprava u Kongresu o promjeni smjera u Iraku, najavili su čelnici demokrata, koji su mahom glasovali protiv kompromisnog zakona na koji su pristali kako bi izbjegli optužbe da uskraćuju financiranje vojske dok je zemlja u ratu.

"Mislim da će se predsjednikova politika sada početi urušavati", kazala je predsjednica Predstavničkog doma Kongresa Nancy Pelosi, koja je glasala protiv zakona, zajedno sa 140 od 232 demokratskih kongresnika u domu.

Protivljenje zakonu bilo je manje izraženo među demokratima u Senatu, gdje je izglasan s 80 glasova za i 14 protiv, ali vodeći predsjednički kandidati demokrata za izbore 2008., Hillary Clinton i Barack Obama nisu podržali akt.