"U većini bolnica situacija sa zalihama krvi ovoga je ljeta tragična", rekla je Balina Bozova, šefica odjela za transfuziju u bolnici u gradu Haskovu, na jugu Bugarske.
Takva situacija prisiljava bugarske liječnike da odgađaju zakazane operacije, bilo zbog nedostatka krvi ili mjesta na odjelima intenzivne njege.
"Jedva uspijevamo pokriti hitne operacije, a kamoli one koje su dulje planirane s postojećim zalihama krvi", izjavio je za AFP čelnik Nacionalnog transfuzijskog hematološkog centra Andrej Andrev.
"Odgađamo planirane operacije i zbog toga što nemamo mjesta na odjelima intenzivnog liječenja koji su puni žrtava prometnih nesreća", rekao je ravnatelj vojne akademije Stojan Tonev, dodavši kako je situacija na bugarskim cestama "stvarno tragična".
Prema Andrevu, hitan pacijent na operaciji treba tri puta više jedinica krvi od redovnog.
Svake godine, u prosjeku 1000 ljudi gine na bugarskim cestama, a 10.000 ih biva ozlijeđeno. Radi se o brojkama koje je Svjetska banka za zemlju sa 7,6 milijuna stanovnika proglasila previsokima. Prosjek na cestama zemalja EU, u odnosu na broj stanovnika, otprilike je 20 posto manji.
Najgora je situacija tijekom ljeta. "U ljetnim mjesecima 80 posto naših pacijenata žrtve su prometnih nesreća", izjavio je šef odjela za intenzivnu njegu na vojnoj akademiji Nikolaj Petrov. Krivci su loši vozači, ali i užasne ceste.
Istodobno, broj davatelja krvi u Bugarskoj za nekoliko je postotaka manji od europskog prosjeka. A među njima je samo 10 do 15 posto onih dobrovoljnih. Članovi obitelji žrtava nesreća, često pod tajnim pritiskom liječnika kako bi osigurali hitnu operaciju, osiguravaju gotovo 80 posto zaliha krvi za njihovo zbrinjavanje.
S druge strane, neki su to pretvorili u unosan biznis. Pred centrom za doniranje krvi u Sofiji uvijek će se naći nekoliko Roma spremnih za donaciju. Ali samo za cijenu koja može doseći i 200 do 300 leva (700 do 1000 kuna) za 0,4 litara krvi.
Prije četiri godine ista se količina mogla kupiti za pet puta manji iznos, kako je novinarima ispričao jedan liječnik koji je kupovao krv za operaciju svoga oca.
"Krivnja za takvo ponašanje jednako leži na onima koji prodaju, kao i na onima koji kupuju", rekao je Andrev. Trgovina krvlju kažnjiva je kaznom do pet godina zatvora, ali ju je gotovo nemoguće dokazati jer kupci, pritisnuti svojim zdravstvenim problemima, ne žele svjedočiti protiv prodavatelja.
Bugarska ima problema s donacijama krvi otkako je pao komunizam, za vrijeme kojega su svi vojnici bili obvezni donirati krv.