U članku koji je napisao za jučerašnje izdanje New York Timesa da bi američka vlada morala skinuti 'kočnice' s oporezivanja super-bogatih. 'Prošle godine, platio sam 6,938,744 dolara poreza. To zvuči kao puno novca, ali to je samo 17,4 posto mojeg oporezivog dijela zarade. To zapravo predstavlja manji postotak porezne stope od 20-ak ljudi iz našeg ureda. Porezni nameti variraju inače od 33 do 41 posto, a prosječni su oko 36 posto', napisao je Buffett.
Ipak, službeni podaci Congressional Budget Officea (CBO) govore kako Buffettova interpretacija oporezivanja nije posve točna. Naime, prema podacima iz 2007. godine (podsjetimo, to je godina prije globalne ekonomske krize), porezna stopa iznosila je od četiri posto za najsiromašniju petinu američkih kućanstava, do 25 posto za najbogatiju petinu američkih kućanstava. Takozvana srednja klasa (petina) plaćala je 14 posto poreza.
No, pravo pitanje je ipak kako to da 20 posto najbogatijih američkih kućanstava plaća 25 posto poreza, a Buffet samo 17,4 posto? On je već i prije zatražio istu stvar od američkih vlasti, no zasad nije naišao na bilo kakvu reakciju. Sugerirao je i da bi drugi bogati Amerikanci trebali plaćati više poreza, kako bi se zemlju izvuklo iz krize i rasteretilo druge, manje imućne slojeve američkog društva.