"Inzistiram na uhićenju četvorice preostalih haških optuženika, Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Stojana Župljanina i Gorana Hadžića. Od kritične je važnosti da oni što prije budu izvedeni pred sud", kazao je Brammertz novinarima nakon razgovora s tužiteljem za ratne zločine Srbije Vladimirom Vukčevićem i članovima Akcijskog tima za okončanje suradnje s Haškim sudom.
Akcijski tim ga je, rekao je glavni haški tužitelj, upoznao s mjerama koje su poduzete u potrazi za Stojanom Župljaninom, koji je nedavno lociran u Nišu, ali je uspio izbjeći uhićenje, te je nužno provesti i istragu mreže za potporu haškim bjeguncima, kao što je "potreban još veći napredak u svim područjima suradnje" Srbije s Haškim sudom.
O tome je, kako je priopćeno, Brammertz razgovarao i s predsjednikom Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim sudom Rasimom Ljajićem, koji mu je bio prvi sugovornik u Beogradu, gdje je prvi put u posjetu nakon što je u siječnju preuzeo dužnost od bivše tužiteljice Carle del Ponte.
U razgovoru s Ljajićem, Brammertz je istaknuo da su njegovi prioriteti lociranje odbjeglih optuženika, dostavljanje dokumentacije koju traži haško tužiteljstvo, oslobađanje svjedoka obveze čuvanja tajne, program zaštite svjedoka i pristup arhivima državnih organa Srbije, navodi se u priopćenju iz Ljajićeva ureda.
S druge strane, dodaje se u priopćenju, Ljajić je izrazio nezadovoljstvo oslobađajućom presudom Ramushu Haradinaju i skrenuo pažnju Brammertzu na moguće negativne posljedice donošenja takvih presuda, kao i na reakciju javnosti prema Haškom sudu, dodajući da ta presuda može predstavljati "ozbiljnu osnovu za sumnju javnosti u Srbiji u nepristrasnost Haškog suda i njegovu političku neutralnost".
I sam Brammertz, u obraćanju novinarima, kazao je da nije zadovoljan oslobađajućom presudom Ramushu Haradinaju i da proučava presudu od 300 stranica kako bi odredio moguće osnove za ulaganje žalbe na presudu.
"Posebno me zabrinjava činjenica da moje Tužiteljstvo nije bilo u stanju predstaviti sve dokaze sudu zbog činjenice da se neki svjedoci nisu pojavili, usprkos svim našim naporima", kazao je tužitelj Brammertz.
Brammertz će se tijekom dana odvojeno sastati i s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i tehničkim premijerom Vojislavom Koštunicom, a novinarima je kazao da će od njih tražiti da preuzmu svoj dio odgovornosti kad je o punoj suradnji s Haškim sudom riječ.
"Želim jasno staviti do znanja da mi ne tražimo potpunu suradnju s Haškim sudom samo od Srbije, već i od ostalih zemalja regije, kao i od međunarodne zajednice", kazao je Brammertz, koji bi svoj redovni izvještaj o suradnji Srbije s Haškim sudom Vijeću sigurnosti UN-a trebao podnijeti sredinom svibnja.
Posljednju - negativnu - ocjenu suradnje Srbije potkraj prošle godine dala je bivša haška tužiteljica Carla del Ponte, zbog čega Srbija dosad još nije potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.