'Christian Klar više nije nikakva opasnost za okolinu', stoji u obrazloženju sudske presude po kojoj bi Klaru 3. siječnja 2009. ostatak kazne trebao biti preinačen u uvjetnu kaznu.
'Klar se već odavno ogradio od oružane borbe RAF-a te je aktivno djelovao na njezinu raspuštanju 1998.', stoji u obrazloženju presude.
Christiana Klara smatra se vođom tzv. drugog naraštaja pripadnika RAF-a koji su počinili neke od najtežih terorističkih napada u njemačkoj poratnoj povijesti. Klar je sudjelovao i u atentatima na glavnog tužitelja Sigfirda Bubacka, bankara Juergena Pontoa i predsjednika udruge poslodavaca Hans-Martina Schleyera 1977. Klar je 1985. u Stuttgartu osuđen na trostruku doživotnu zatvorsku kaznu.
Proteklih godina i nakon puštanja nekolicine preostalih članova tzv. drugog naraštaja RAF-a na slobodu u više navrata je pokretana javna kampanja za Klarovo oslobađanje, a za njegovo puštanje su se zalagale i poznate javne osobe, poput filmskog redatelja Volkera Scloendorfa. Poznati kazališni redatelj Klaus Peymann Klaru je ponudio da izuči zanat scenskog radnika u poznatom kazalištu 'Berliner Ensembleu'.
Njemački predsjednik Horst Koehler odbio je prošle godine pomilovati Klara i time omogućiti njegovo prijevremeno puštanje na slobodu. Koehler je to obrazložio činjenicom da se Klar nikad nije ispričao rodbini žrtava terorističkih napada u kojima je sudjelovao, niti se pokajao zbog počinjenih djela.