Od izbora provedenih 3. listopada 2010. godine do sada su uspostavljene vlade dvaju entiteta i vlade osam od deset županija u Federaciji BiH.
Novo Vijeće ministara BiH i vlade Hercegovačko-neretvanske te županije Središnje Bosne čekaju dogovor HDZ BiH i HDZ 1990. s jedne strane te Socijaldemokratske partije BiH i Stranke demokratske akcije s druge, pri čemu Savez nezavisnih socijademokrata Milorad Dodika i Srpska demokratska stranka u cjelosti podupiru stajališta dvaju HDZ-a, odnosno njihov zahtjev da dobiju sva ministarska mjesta namijenjena Hrvatima. SDP i Hrvatska stranka prava koje koaliraju na federalnoj razini pak drže kako najmanje jedno hrvatsko ministrasko mjesto trebva pripasti njihovom kandidatu.
Nakon neuspjelog sastanka čelnika šest najvećih parlamenranih stranaka u BiH, održanog prošlog tjedna u Brčkom, postalo je jasno kako je temeljni problem u nerješenom hrvatskom pitanju u toj zemlji.
'To dovoljno govori o našem ustvanopravnom uređenju i potrebi da se ono mijenja', izjavio je zamjenik predsjednika HDZ BiH Niko Lozančić, komentirajući za 'Dnevni avaz' godišnjicu bez nove vlasti u BiH.
Nikola Špirić, koji već godinu dana u tehničkom mandatu obnaša dužnost predsjedatelja Vijeća ministara BiH, na stajalištu je kako je temeljni problem to što Hrvati nemaju jednaka prava kao Bošnjaci i Srbi.
'Hrvati su stoga u situciji ili da prilike zaoštre kako bi skrenuli pozornost na svoj loš položaj, ili da se predaju i 'iscure' iz BiH', kazao je Špirić banjalučkim medijima.
SDP tvrdi kako je trenutačna taktika dvaju HDZ-a svedena na politiku 'što gore, to bolje'.
Podsjećajući na neslavnu obljetnicu, nevladina organizacija 'Akcija građana' pozvala je sve zainteresirane na prosvjede pred parlamentom i Vijećem ministara BiH kako bi na taj način izrazili nezadovoljstvo zbog ponašanja političara.
'Posla ima, svi u ministre', naslov je pod kojim su prosvjedna okupljanja zakazana i u drugim gradovima BiH.
Ova udruga je u pozivu na okupljanje podsjetila kako je nedopustivo to da u zakonima BiH ne postoji mehanizam izlaska izsadašnje krize jer nije predviđena ni mogućnost sazivanja izvanrednih izbora.
Izostanak uspostave vlasti, istaknuli su, ima pak sasvim konkretnu cijenu.
U 'Akciji građana' su tako izračunali kako je tijekom protekle godine državni parlament usvojio tek tri zakona, a pri tom je za njegovo funkcioniranje potrošeno 18 milijuna konvertibilnih maraka (9 milijuna eura). Još 16 milijuna KM (8 milijuna eura) porezne je obveznike stajalo financiranje zajedničkih službi, uključujući i Vijeće ministara u tehničkom mandatu pri čemu su ministri kojima je nenadano produžen mandat zahvaljujući toj činjenici zaradili ukupno 860.000 KM (430 tisuća eura) iako nije održana ni jedna sjednica na kojoj su svi oni sudjelovali.
U protekloj je godini bez vlasti u BiH bez posla ostalo najmanje 15.000 ljudi, zabilježen je pad investicija od 8,5 posto a država je istodobno zabilježila 6,5 milijardi KM vanjskotrgovinskog deficita. (Hina)