Što će poduzeti država?

Vehabije odbile priključenje Islamskoj zajednici u BiH

Slika nije dostupna
Islamska zajednica u BiH postavila je 1. ožujka kao rok izdvojenim vjerskim skupinama da se stave pod njezino okrilje.

Islamska vjerska zajednica BiH, na čelu sa reisom Huseinom ef. Kavazovićem dala je rok do 1. ožujka tzv. paradžematima, skupinama koje se uglavnom povezuju s radikalnim islamom, da joj se priklone.

Paradžemati, a procjenjuje se da u BiH ima najmanje 60-ak takvih zajednica, su odbili prijedlog. Kako pišu mediji u BiH, tražili su sastanak sa reisom Kavazovićem ali im je iz Islamske zajednice BiH poručeno da pregovora neće biti.

Reis-ul-ulema Husein ef. Kavazović i Vijeće muftija, zamjeraju predvodnicima zajednica da nisu digli svoj glas protiv 'nekompetentnog, avanturističkog i senzacionalističkog tumačenja vjere od samozvanih i zlonamjernih misionara koji nam monstruoznim zloupotrebama odvode djecu na strana ratišta da ginu za tuđe ciljeve.'

Do ovog poteza Islamske zajednice u BiH je došlo stoga jer su gotovo svi bosanskohercegovački građani koji su se pridružili ISIL-u u Siriji bili članovi upravo tih izdvojenih skupina.

Muftija goraždanski Remzija Pitić kazao je da od jučer paradžemati više nisu briga Islamske zajednice koja je, naglasio je, pokazala da ne stoji iza tih nelegalnih aktivnosti.

'Mi ćemo, nakon što prikupimo sve informacije, podvući crtu. Obavijestit ćemo nadležne da Islamska zajednica nema s tim veze i da nju niko više ne treba povezivati s bilo kim tko nije htio ući u okvir Islamske zajednice', rekao je Pitić a prenosi Glas srpske.

Reis Kavazović najavio je zatvaranje objekata u kojima djeluju tzv. paradžemati. Međutim, poznavatelj situacije, urednik na HRT Kiseljak, Tvrtko Milović, smatra da do zatvaranja objekata neće doći jer za to nema zakonskog uporišta.

'Džemati su skupina ljudi koja se privatno okuplja i moli. Ne postoji niti jedan pravni način na koji Islamska zajednica u BiH ili država mogu zabraniti njihovo postojanje. Oni, u stvari, formalno i ne postoje. Nisu registrirani, ali s druge strane, to nije nešto što je zakonom zabranjeno', pojašnjava Milović.

Direktor MUP-a FBiH, Dragan Lukač izjavio je da policija neće direktno, niti ima zakonsku nadležnost zatvarati vjerske objekte ili slično.

'Općinska tijela mogu provoditi inspekcije i u tom smislu će policija dati podršku i pomoć u radu tih organa', rekao je Dragan Lukač, a prenose Novosti.rs.

Kada se govori o sigurnosnim pretnjama iz tzv. paradžemata on je kazao da 'ne vidi niti jednu naznaku da se takve aktivnosti od bilo kakve ekstremne organizacije ili ekstremne zajednice planiraju'.

Prema informacijama iz sigurnosnih agencija za sada nije realno očekivati neku akciju protiv paradžemata.

'SIPA nije uključena u aktivnosti koje preduzima Islamska zajednica u BiH u odnosu na zatvaranje paradžemata', kazala je Kristina Jozić, glasnogovornica SIPA-e.

Naš sugovornik, Tvrtko Milović, smatra kako je Islamska zajednica u BiH, premda neće doći do zatvaranja paradžemata ipak postigla svoj glavni cilj, a to je distanciranje od radikalnog islamizma.

'Novo rukovodstvo Islamske zajednice odredilo se u odnosu na radikalni islam i skupine koje ga propagiraju te su svojim vjernicima u BiH jasno dali do znanja da to nije u skladu s poženjim ponašanjem', kaže Milović.

Profesor na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu Rešid Hafizović odgovornost za sadašnju situaciju vidu u bivšem reisu Mustafi Ceriću.

'Da je prethodna administracija Islamske zajednice u BiH odgovorno radila svoj posao i da nije otvoreno paktirala sa selefistima i radikalnim islamistima u ovoj zemlji, Vijeće muftija u aktualnoj administraciji IZBiH ovu točku danas ne bi uopće imalo na dnevnom redu. Da se ne zavaravamo, naravno, danas nije više riječ o pukoj točki dnevnog reda, već o jednoj brutalnoj, zastrašujućoj i veoma prijetećoj činjenici i neugodnoj pojavi s kojom se Islamska zajednica, zasigurno, ne može sama izboriti. Pomoć određenih institucija države će joj neminovno biti potrebna. Ne samo zbog Islamske zajednice čiji integritet se ozbiljno narušava, nego i zbog same države čija kredibilnost je, baš uslijed ove neugodne pojave, u više navrata bila ozbiljno dovođena u pitanje', rekao je za Oslobođenje.

U Bosni i Hercegovini zna se za 30-ak sela u kojima su zajednice koje propagiraju radikalni islam, a koji se pak povezuje s terorističkim aktivnostima. Najpoznatija mjesta iz kojih su mnogi organizirano krenuli na ratišta u Siriji i Iraku gdje se bore za Islamsku državu su Maoča, Dubnica i Šerići.

Reisu Kavazoviću su zbog stava protiv priključivanja građana terorističkim organizacijama prijetili smrću. Jedan od radikalnih vehabija koji je uputio javnu prijetnju prije nekoliko tjedana bio je i Amir Selimović, koji je iz BiH otišao u Siriju.