BiH je za 2008. godinu svrstana na 93. mjesto na ljestvici indeksa percepcije korupcije (CPI) među ukupno 180 zemalja u kojima je TI radio ovogodišnje istraživanje.
BiH se tako našla u društvu država kakve su Alžir, Lesoto i Šri Lanka.
"BiH je zabilježila pad od jednog indeksnog boda u odnosu na 2007. godinu. To možda ne izgleda mnogo, no valja imati u vidu da su sve druge zemlje regije u međuvremenu značajno napredovale", kazao je u Sarajevu predsjedatelj Odbora direktor TI-a u BiH Emir Đikić ističući kako je sada već i Albanija prestigla BiH.
On je kazao kako se u ovakvoj situaciji drugačiji rezultati istraživanja o raširenosti korupcije nisu ni mogli očekivati jer u BiH nitko ne poduzima ništa ozbiljno ne bi li se suočio s tim problemom.
"Državne institucije se urušavaju, postojeća strategija borbe protiv korupcije nije se počela provoditi, a politički lideri izravno su uključeni u koruptivne radnje, dok su agencije za provođenje zakona nijemi suučesnici", kazao je Đikić.
Upozorio je kako su na udaru jedno oni koji ukazuju na problem korupcije, podsjetivši pritom kako je i sam TI privremeno morao obustaviti svoje djelovanje u BiH zbog otvorenih prijetnji i pritisaka iza kojih je stajao predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik.
"BiH zbog svega toga danas ima sve karakteristike tzv. 'propale države'", pesimistično je zaključio Đikić.
Prema istraživanju TI-a, rađenom tijekom lipnja na uzorku od tisuću i 603 ispitanika, korupcija je treća na popisu najvećih problema s kojima se BiH suočava nakon nezaposlenosti i siromaštva.
Da će se stanje na tom području promijeniti na bolje u iduće četiri godine drži tek nešto manje od četiri posto ispitanika, dok u to ne vjeruje njih čak 45 posto.
Najvećim uporištima korupcije više od 70 posto ispitanika smatra političke stranke, ali i policiju, dok tek nešto malo bolje mišljenje vlada o carini, entitetskim vladama i zdravstvu.
Izvršni direktor bosanskohercegovačkog ogranka TI-a Srđan Blagovčanin kazao je kako takvi odgovori ni malo ne iznenađuju jer samo potvrđuju još jedno, tek djelomice uspjelo istraživanje o načinu financiranja stranaka u kampanji za općinske izbore zakazane za 5. listopada.
TI tako, po njegovim riječima, ni od jedne stranke nije dobio financijski plan koji bi sadržavao procjenu prihoda i rashoda.
Svi su ustvrdili kako takvog plana nemaju ili nisu znali za zakonsku obvezu njegova donošenja.
"Kada pogledate njihove papire, to sve više sliči na kakve organizirane kriminalne skupine nego na ozbiljne političke stranke", kazao je Blagovčanin.
"U najsiromašnijim zemljama, razina korupcije znači razliku između života i smrti, kada je u igri novac za liječenje ili čista, pitka voda", kazala je predsjednica TI-a Huguette Labelle. U siromašnim zemljama, kazala je, korupcija se najviše očituje u pravosuđu. Političke stranke u BiH, kako je pojasnio, dobile su ocjenu 4,5 na ljestvici od 1 do 5 kojom se mjeri stupanj korupcije u njima i po tome su stekle reputaciju najkorumpiranijih u regiji.
Usputni rezultati istraživanja, koje je provodio TI, indiciraju kako uoči predstojećih izbora značajno opada utjecaj Dodikove Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranke za BiH (SBiH) Harisa Silajdžića.
U Federaciji BiH istodobno raste popularnost Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), a u Republici Srpskoj Srpske demokratske stranke (SDS).
Korupcija: Najbolje u Danskoj, najlošije u Somaliji
Danska, Novi Zeland i Švedska su zemlje koje s indeksom korumpiranosti 9,3, gotovo da i ne poznaju tu pošast odgovornu za "neprekinutu humanitarnu krizu" u brojnim zemljama diljem svijeta, dok je Hrvatska s indeksom 4,4 zauzela 62. mjesto među 180 zemalja, objavila je u utorak nevladina organizacija Transparency International (TI) u redovitom godišnjem izvješću.
Indeks 10 označava zemlju "čistu" od korupcije dok je 0 oznaka za "korumpiranu" zemlju.
Iza spomenute tri zemlje, najmanje su korumpirani još Singapur, Finska, Švicarska, Island, Nizozemska, Australija i Kanada.
Vrh ljestvice u odnosu na prošlu godinu neznatno je izmijenjen, kada su prvo mjesto dijelile Danska, Novi Zeland i Finska.
Od Hrvatskoj susjednih zemalja, Austrija je na 12., Slovenija na 26., Italija na 55., Mađarska na 47., Srbija na 85., Makedonija na 72., BiH na 92. i Crna Gora na 85. mjestu.
Od "najsvježijih" članica Europske unije (EU), Rumunjska je na 70. a Bugarska na 72. mjestu po indeksu korumpiranosti.
Prema TI-u, najveći su napredak prema iskorjenjivanju korupcije u odnosu na prošlu godinu ostvarile Albanija (85. mjesto), Cipar (31. mjesto), Gruzija (67. mjesto), Turska (58. mjesto), Oman (41. mjesto), i Katar (28. mjesto).
Od industrijski vodećih zemalja svijeta, SAD je zauzeo 18. mjesto, Japan također 18., Velika Britanija 16., Njemačka 14. a Francuska 23. mjesto.
Kina se na ljestvici TI-a nalazi na 72. mjestu s indeksom korumpiranosti 3,6 dok je Rusija na 147. mjestu u društvu s Bangladešom, Sirijom i Kenijom.
"Korupcija u Rusiji dosegla je najveće razmjere u posljednjih osam godina", upozorava Transparency International, ocjenjujući da "fenomen korupcije ozbiljno podriva samu državnost Rusije".
TI posebice upozorava da korupcija u najsiromašnijim zemljama predstavlja istinsku "humanitarnu katastrofu" koja ubija, a prstom upire na Haiti, Irak, Mianmar i Somaliju kao zemlje u kojima je stanje korumpiranosti jezivo.
Prema njezinim riječima, za borbu protiv korupcije neophodni su "kontrola putem parlamenata, tijela za provođenje zakona, nezavisni mediji i jedno dinamično građansko društvo".
"Ako su te institucije slabe, korupcija se otrgne kontroli i nabuja do razmjera pogubnih po obične ljude, te općenito ostavlja strašne posljedice po pravdu i jednakopravnost u društvu", poručila je Labelle.