Najizglednije je da za tu funkciju bude nominiran trenutni premijer Mario Draghi, no još je uvijek nejasno hoće li ga podržati široki spektar stranaka, koje trenutno podržavaju njegovu vladajuću koaliciju, zbog straha da bi njegov odlazak mogao izazvati prijevremene izbore.
Berlusconi je rekao da bi htio da Draghi, bivši predsjednik Europske centralne banke, ostane na čelu vlade do predviđenog kraja svog mandata 2023. godine.
"Odlučio sam napraviti još jedan korak na putu prema nacionalnoj odgovornosti", rekao je Berlusconi moleći pritom one koji su ga predložili za predsjednika republike da svoju potporu povuku.
Koalicija desnice je od Berlusconija zatražila da se kandidira, no nije bilo vjerojatno da će biti izabran zbog poteškoća u prikupljanju široke podrške inače potrebne među više od tisuću zastupnika i pokrajinskih poslanika uključenih u odabir predsjednika.
Berlusconi je ličnost koja u Italiji izaziva podjele, a stranke lijevog centra već su isključile mogućnost da ga podrže.
Privremeno mu je bilo zabranjeno obavljanje javnih dužnosti nakon što je 2013. godine osuđen zbog utaje poreza, a protiv njega još uvijek traje suđenje zbog podmićivanja svjedoka u slučaju maloljetničke prostitucije, povezanim s njegovim Bunga Bunga seksualnim zabavama od prije desetak godina.
Talijanski predsjednik ima uglavnom ceremonijalne dužnosti, no također je odgovoran za rješavanje političkih kriza što mu daje ključnu ulogu u zemlji, gdje vlade u prosjeku prežive samo jednu godinu.
Pobjedniku tajnog glasanja u parlamentu potrebna je dvotrećinska većina u bilo kojem od tri kruga izbora. U svakom sljedećem krugu, dovoljna je i apsolutna većina.
Ni desni ni lijevi centar nemaju dovoljno glasova da bi nametnuli kandidata iz svojih redova, što znači da mora doći do neke vrste kompromisa ne bi li se spriječila dugoročna pat-pozicija.
"Surađivat ćemo s vođama desnog centra kako bismo se složili oko imena koje može skupiti široki konsenzus u parlamentu", stoji u Berlusconijevoj izjavi.