U istraživanju 'Unatoč okolnostima: Kazneni postupci za ratne zločine u Srbiji (2007)' autora Bogdana Ivaniševića navodi se da se suđenja i dalje održavaju u okruženju koje se može opisati kao nepovoljan politički kontekst, za razliku od Bosne i Hercegovine i Hrvatske, gdje postoji znatno veći kapacitet za procesuiranje ratnih zločina.
'Taj kontrast u broju suđenja je tako upadljiv da potiče zabrinutost glede posvećenosti Srbije pravdi', ocjenjuje se u izvješću temeljenom na istraživanju provedenom 2007. godine, u kojem se konstatira da je nedostatak podrške domaćim kaznenim postupcima za ratne zločine posljedica neuspjele suradnje i 'neprijateljskog odnosa' prema Haškom sudu, odnosno neuspjeha srbijanskih vlasti da izruče Ratka Mladića i ostale odbjegle haške optuženike tom sudu.
'Etnički nacionalizam je i dalje snažan u Srbiji, a na to ukazuje značajna politička potpora nacionalističkim političkim strankama koje su često napadale aktivnosti Tužiteljstva za ratne zločine Srbije i Specijalnog suda za ratne zločine', ističe se u izvješću.
Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu izrazio je zabrinutost zbog, kako je navedeno, 'sporne uloge' Vrhovnog suda Srbije koji je ukidanjem prvostupanjske presude u slučaju Ovčara potkraj 2006. godine nanio 'ozbiljan udarac' kaznenim postupcima za ratne zločine u Srbiji.
Ocijenjeno je također da napori Tužiteljstva za ratne zločine i Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu u upoznavanju javnosti o njihovu radu nisu bitno promijenili predrasude javnosti u Srbiji i ravnodušnost prema pitanju ratnih zločina, te se zaključuje da bi ključni doprinos u tome da se situacija promijeni morala dati izvršna vlast u Srbiji.