Tijekom ročišta, pred sudom je više desetina, većinom mladih, pripadnika nevladine udruge Žene u crnom i Nove komunističke partije Jugoslavije prosvjedovalo protiv rehabilitacije Mihailovića. Upozoravaju kako je zahtjev za njegovom rehabilitacijom sramotan. S druge strane, pred sudom se okupilo i desetak suboraca Draže Mihailovića koji pak tvrde da se radi o borcu i junaku.
Između dviju frakcija došlo je do verbalnog okršaja te su protivnici rehabilitacije Mihailovića uz povike i psovke potjerali njegove pristaše.
>> Tijelo Draže Mihailovića na Adi Ciganliji?
Po najavama Višeg suda u Beogradu, u nastavku postupka kao svjedok saslušan je predsjednik državnog povjerenstva za tajne grobnice strijeljanih nakon 2. svjetskog rata Slobodan Marković, koji bi, kako se pretpostavlja, trebao svjedočiti o spoznajama tog povjerenstva vezano uz strijeljanje Draže Mihailovića.
Dragoljub Draža Mihailović (1893.-1946.), bio je srpski general koji je u 2. svjetskom ratu vodio četnike. Nakon rata jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina.
Sljedeće ročište najavljeno je za 11. 5. 2012. godine.
Marković teze podupro dokumentima
Zastupnik predlagača rehabilitacije Mihailovića, Zoran Živanović, novinarima je po završetku ročišta kazao kako je Marković već na dva prethodna ročišta govorio o nedostatcima na koje je predlagačka strana ukazivala u prijedlogu za rehabilitaciju.
Po Živanovićevim riječima, Marković je to podupro određenim dokazima i dokumentima, a do konačne odluke suda o rehabilitaciji nije ostalo mnogo stvari o kojima treba odlučiti.
'Još je potrebno preslušati neke audio snimke... i možda, ukoliko sud bude smatrao da treba, saslušati još nekog od svjedoka', rekao je Živanović te dodao kako ne može sa sigurnošću procjeniti bi li konačna odluka mogla biti donešena na slijedećem ili nekom kasnijem ročištu.
Pozivaju se svi koji imaju saznanja o smrti
Beogradski prvi osnovni sud 16. ožujka je, u okviru postupka za utvrđivanje smrti Mihailovića, objavio oglas u kojem se pozivaju svi koji imaju spoznaja o smrti Mihailovića da se u roku od 30 dana jave tome sudu.
Odluku o zahtjevu za njegovu rehabilitaciju viši sud ne može donijeti bez dokaza o Mihailovićevoj smrti, pri čemu službena dokumentacija o tome gdje je i kada strijeljan i pokopan ne postoji, a predpostavlja se da ondašnje vlasti nisu željele da se zna grobno mjesto Mihailovića. (Mi. Dr. /Hina)