druge presude Miloradu Ulemeku Legiji.
- Ubojstvo Zorana Đinđića smatram groznim ubojstvom čiji počinitelji nikad ne mogu biti pomilovani...Samo moram pregledati (sudske) spise i provjeriti je li točno da su osuđeni ljudi koji su to učinili. Ako se uvjerim da je osuđeni čovjek koji je to učinio, kod mene nema milosti, izjavio je Nikolić obraćajući se u srijedu svojim pristašama okupljenima ispred beogradske Palače pravde.
Nikolić je najavio i da će "provjeriti" presudu kojom je bivši
direktor Radio-televizije Srbije Dragoljub Milanović pravomoćno osuđen na deset godina zatvora, zbog toga što je znao da će zgrada te televizije biti bombardirana 23. travnja, tijekom NATO-intervencije protiv Srbije 1999. godine, te je svjesno žrtvovao 16 radnika - isključivo tehničara - te televizije.
- Ja nisam uvjeren da je Dragoljub Milanović i jedan dan trebao biti u zatvoru. Tisuće ljudi je tih dana izdavalo zapovijedi da se bude na radnom mjestu, tih dana su nam bombardirani vlakovi, zašto nije direktor Željeznice u zatvoru?, kazao je Nikolić.
Na njegovu izjavu reagirala je glasnogovornica Specijalnog suda za borbu protiv organiziranog kriminala u Beogradu Maja Kovačević Tomić, koja je u izjavi Radiju B92 upozorila da predsjednik države može pomilovati ili smanjiti kaznu osuđenoj osobi, ali da je pitanje nečije krivnje u isključivoj nadležnosti suda.
- U protivnom, postojanje suda i svih sudskih odluka gubi svaki smisao. Mislila sam da je prošlo vrijeme kad su političari otvoreno vršili pritisak na sud, kazala je sutkinja Kovačević Tomić.
Milorad Ulemek Legija osuđen je na 40 godina zatvora zbog ubojstva premijera Srbije Zorana Đinđića 12. ožujka 2003. godine, na istu najtežu i pravomoćnu kaznu zbog ubojstva bivšeg predsjednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaja ubojstva Vuka Draškovića u Budvi 2000. godine, kao i na 40 godina zatvora zbog niza otmica, ubojstava i terorističkih napada s kriminalnim "zemunskom klanom", te u Okružnom
sudu u Beogradu na 20 godina zatvora zbog pokušaja atentata na Vuka Draškovića i ubojstvo četvorice članova Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali 1999. godine.