"Koliko se god to može činiti neobično, Balkan je među najsigurnijim europskim regijama i više ne vrijedi stereotip o Balkanu kao leglu kriminala", ističe ravnatelj Ureda Antonio Maria Costa.
Prema tom iscrpnom istraživanju koje obuhvaća desetak zemalja, od Hrvatske na zapadu do Moldavije na istoku, broj ubojstava na tom području u zadnjih devet godina se prepolovio, a broj napada na imovinu i osobe je niži nego u zapadnoj Europi.
UNDOC ocjenjuje da će sigurnosni uvjeti biti još bolji kako se regija bude otvarala prema ostatku Europe.
Kako navodi Costa, vrlo visoka stopa kriminala zabilježena u prošlosti bila je povezana s postkomunističkom tranzicijom i ratovima u bivšoj Jugoslaviji tijekom '90-ih, ali nema ništa "endemsko" u sebi.
No, Balkan je i dalje važno raskrižje raznih vrsta krijumčara, napose droge, oružja i ljudi koji su u sprezi s organiziranim kriminalom, ističe UNODC.
Ali i na tom se području stanje popravlja budući da su "sve vrste kriminalnih radnji u regiji u opadanju", kako navodi Costa.
Iako je Balkan i dalje središte krijumčarenja 80 do 100 tona heroina godišnje prema zapadnoj Europi, albanska mafija kontrolira tek 20 posto europskog tržišta, a početkom ovog stoljeća nadzirala je čak 70 posto, prema izvješću.
Krijumčarenje ljudi na Balkanu isto je u izrazitom padu, sa 25.000 žrtava na godinu, prema 120.000 ranije, prema procjenama.
Regija je ipak poprište korupcije zbog trajne povezanosti "poslovnih krugova, politike i organiziranog kriminala", upozorava UNDOC koji misli da borba s tom pojavom ubuduće mora biti glavna zadaća tamošnjih vlada.