Podaja lijeka talidomida bez recepta za jutarnje mučnine kod trudnica i za nesanicu pretvorila se u najveću tragediju izazvanu proizvodima farmaceutske industrije i postala poznata kao talidomidska tragedija.
"Dugujemo ispriku Australcima, žrtvama talidomida, i Australija se danas konačno ispričava za jedno od najmračnijih poglavlja svoje povijesti", rekao je premijer Anthony Albanese preživjelima u parlamentu, u povodu 62. godišnjice povlačenja lijeka s tržišta.
Oko 150 preživjelih u Australiji prima potporu vlade.
Svojedobno najavljen kao čudesan lijek, talidomid se prepisivao od 1956. kao sedativ za ublažavanje mučnine kod tudnica.
Lijek njemačke kompanije Grünenthal od 1957. do 1961. godine koristilo je oko pet milijuna žena u 50-ak država, iskorišteno je ukupno više od 300 milijuna dnevnih doza talidomida u pilulama od 100 miligrama.
Lijek je imao užasavajući učinak na fetuse i do povlačenja lijeka s tržišta 1961. rođeno je između 10.000 i 20.000 beba s teškim deformacijama, a najčešće su rođene samo s dijelovima ruku, nogu, sa šakama i stopalima direktno pričvršćenima za trup, bez ušiju, s teškim poremećajima unutarnjih organa, izobličenih lica…
Nekoliko desetaka tisuća novorođene djece umrlo je zbog različitih metaboličkih poremećaja. Nije poznat broj pobačaja koji su počinile majke u strahu i panici.
U Australiji je prvi na uzbunu pozvao liječnik ginekolog William McBride 1961., nakon što je kod trudnica koje su uzimale lijek primijetio zaostajanje u razvoju i deformacije ploda.
Skandal s talidomidom dogodio se u mnogim zemljama, ponajviše u Europi, ali ne i u SAD-u. Frances Kelsey, farmakologinja koja je radila u američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA), nije odobrila farmaceutskoj kompaniji Richardson-Merrell stavljanje talidomida na američko tržište.
Smatrala je da su podaci o sigurnosti talidomida nedovoljni te je tražila dodatna ispitivanja o njegovoj štetnosti. Kelsey je svojim odgovornim oprezom i nepopustljivosti pred zahtjevom farmaceutskih kompanija spriječila talidomidsku tragediju u SAD-u.