Premijer Howard (68), vodi 24. studenoga odlučujuću i, kako sam kaže, zadnju izbornu bitku jer ako pobijedi tijekom mandata vlast će predati svome ministru financija Peteru Costellu.
Bez obzira na ishod izbora Howard je, slažu se analitičari, utisnuo dubok pečat Australiji i ostvario drugi najdulji premijerski mandat u povijesti svoje zemlje. U pozitivna mu ostvarenja ubrajaju to što je Australcima vratio ponos i ojačao domoljublje te naučio da više cijene uspjehe, a manje se osvrću na poraze.
Za njegovih mandata zemlja je postigla odlične gospodarske rezultate i svrstala se među najsolidnija i konkurentnija gospodarstva.
S druge strane, zamjeraju mu pretjeran konzervativizam i tvrde da su s Howardom Australci postali manje tolerantni, a njegovu vladu u inozemstvu drže reakcionarnom, čak djelomično rasističkom.
Iz Howardova mandata pamti se 2001., kada je odbio na teritorij Australije pustiti 400 afganistanskih izbjeglica spašenih u moru. Howard je jedan od najvjernijih saveznika američkog predsjednika Georgea W. Busha, a australski vojnici služe u misijama u Afganistanu i Iraku. Upravo zbog velike odanosti Bushu, neki premijeru zamjeraju što je njegujući dobre odnose s Britanijom i SAD-om zapostavio azijske susjede.
Promatrači i analitičari ocjenjuju da su možda te kritične točke Howardove vladavine dio uspješne priče 50-godišnjeg vođe laburista Kevina Rudda, bivšeg diplomata, vrlo odanog medijima. On je najavio da će donijeti zakon o povlačenju 1.500 australskih vojnika iz Iraka, te obećao da će odsad Australija voditi neovisniju vanjsku politiku.
Rudd je obećao i ratificirati protokol iz Kyota te sudjelovati na
konferenciji o klimi u prosincu na Baliju gdje će se, pod okriljem UN-a, izraditi nacrt produljenja protokola čija prva faza istječe 2012.
Naime, uz SAD je Australija jedina visoko razvijena zemlja koja nije potpisala protokol iz Kyota. No upravo je taj kontinent-država u zadnjih deset godina pogođen kroničnom sušom, praćenom velikim požarima. Stoga je Rudd borbu protiv globalnog zagrijavanja učinio središnjom temom svoje kampanje i na njoj gradio dio popularnosti.
Dođe li na vlast, milijune dolara usmjerit će u izvore obnovljive energije, obećao je i najavio također ukidanje sporne reforme o radu, uvedene 2006. godine.
Odrastao u siromašnoj obitelji nakon smrti oca, što ga je politički i socijalno osvijestilo, Rudd je diplomirao kineski jezik, kulturu i politiku na sveučilištu u Canberri, a zatim ušao u diplomatsku službu. Sebe predstavlja političarom strogog kršćanskog morala i konzervativcem u gospodarstvu. Međutim, Rudd je na čelu stranke manje od godinu dana i javnosti je prilično nepoznat, dok neki ističu da je on samo mlađa verzija Howarda.
S površinom od 7.682.000 km2 (oko 135 puta većom od Hrvatske) i s 21 milijun stanovnika, Australija je šesta najstarija demokracija svijeta, koja je neovisnost 1901., stekla od Britanije, piše agencija Reuters. Međutim, zajednicu autohtonih stanovnika čini 480.000 aboridžina, vrlo zapostavljenih u gotovo svakom smislu (edukaciji, pravu, zdravstvu, očekivanoj životnoj dobi), iako im je od 1993. zakon dopustio da pred specijalnim sudom traže povrat zemlje davno oduzete zemlje.
Britanska kraljica Elizabeta II. ujedno je vladarica Australije koja je od Britanije baštinila westminsterski politički sustav. U subotu se bira svih 150 zastupnika za donji dom parlamenta i 40 od ukupno 76 zastupnika gornjeg doma (Senata).
Po gospodarskoj snazi Australija je 13. gospodarstvo u svijetu koje je u zadnjih 17 godina bilježilo stalan gospodarski rast. U proteklom desetljeću BDP je rastao prosječno 3,5 posto godišnje i u 2006. iznosio oko 36.000 dolara po stanovniku. Nezaposlenost je dosegla najnižu točku u tri desetljeća: 4,3 posto u listopadu. Nedavno izvješće Senata pokazalo je, međutim, da 20 posto Australaca živi ispod praga siromaštva.