Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je "upravni činovnik u Požeškoj županiji" i nije "nikad bio pripadnik neke policijske postrojbe ili ustaškog pokreta", priopćio je Ašner u ponedjeljak preko svog odvjetnika Guenthera Fornare.
"Je li bio pripadnik ustaša, ne znamo ni mi", izjavio je povjesničar Winfried R. Garscha iz Dokumentacijskog arhiva austrijskog otpora (DOeW). "Ali odlučujuće pitanje nije je li netko djelatan u tom režimu, nego je li sudjelovao u kažnjivim djelima, smatra Garscha, koji smatra da je zadaća suda to ispitati. "Mislim da je smiješno pobjeći od suda i ovdje tražiti ispravke", dodao je.
Ašner je prema navodima Alena Budaja, za kojega austrijska novinska agencija APA navodi da je povjesničar, između svibnja 1941. i veljače 1942. bio šef policije u Požegi. Centar Simona Wiesenthala, pozivajući se na Budaja i još više od desetak svjedoka, stavio je Ašnera na svoj popis najtraženijih nacističkih ratnih zločinaca. Centar tvrdi da je Ašner kao "šef policije u Slavonskoj Požegi" sudjelovao u progonu i deportacijama stotina Srba, Židova te Sintija i Roma.
Ašner je u interviewu austrijskom časopisu "Profil" 2004. sam izjavio da je samo devet mjeseci nakon izobrazbe postavljen za zapovjednika policije u Požegi. Zbog toga što je u tom svojstvu progonio pripadnike ustaškog pokreta koji su sudjelovali u pljačkama, ustaše su ga poslije mjesecima progonili i zatvarali, ispričao je tada Ašner.
Austrija je dosad odbijala hrvatski zahtjev za izručenjem, oslanjajući se na sudska vještačenja u kojima je Ašner proglašen nesposobnim za ispitivanje i praćenje sudskog postupka.