Te dvije bivše sovjetske republike sukobljavaju se od raspada SSSR-a početkom 90-ih oko kontrole Nagorno-Karabaha, azerbajdžanske regije većinski naseljene Armencima.
Prvi sukob, u kojem je poginulo 30.000 ljudi, završio je pobjedom Armenije, no Azerbajdžan je u jesen 2020. pokrenuo drugi rat kojim je vraćen veliki dio teritorija. U tom sukobu je poginulo oko 6500 ljudi.
Posredovanje međunarodne zajednice u cilju pronalaženja mirnog rješenja do sada nije dalo rezultata.
"Naši prijedlozi su predani Azerbajdžanu", rekao je Pašinjan na sjednici vlade, pojasnivši da se radi o nacrtu mirovnog sporazuma i uspostavi diplomatskih odnosa s Bakuom.
Po njegovim riječima, taj bi dokument Azerbajdžanu trebao biti prihvatljiv.
"Potpis druge strane bi donio trajni mir", rekao je Pašinjan.
Mirovna ponuda dolazi nakon što je Armenija nedavno optužila Azerbajdžan da u Nagorno Karabahu želi provesti "etničko čišćenje" prisiljavajući preostale Armence da napuste to područje u kojem je glavni cestovni pravac već dva mjeseca u blokadi te je opskrba nemoguća.
Od sredine prosinca, Azerbajdžanci, predstavljajući se kao borci za zaštitu okoliša, prosvjeduju zbog ilegalnih rudnika te su blokirali ključnu rutu koja povezuje Nagorno Karabah s Armenijom.
Zbog toga je u toj armenskoj enklavi oko 120.000 ljudi bez struje, grijanja i interneta, a otežana je i opskrba lijekovima i hranom.
Armenija je u više navrata optužila ruske vojnike koji održavaju mir da nisu dovoljno učinili kako bi se blokada prekinula.