U Armeniji se u nedjelju održavaju pomno praćeni parlamentarni izbori, a premijer Nikol Pašinjan nada se osigurati još jedan petogodišnji mandat u jeku napetosti s Rusijom.
Oko 2,5 milijuna birača ima pravo glasa u toj južnokavkaskoj republici, koja je zadnjih godina proširila veze s Europskom unijom, na veliko nezadovoljstvo Moskve.
Glavne točke sporenja su budući odnosi s dugogodišnjim protivnikom Azerbajdžanom i njegovim pokroviteljem Turskom, kao i stav Armenije u sukobu između Rusije i Zapada.
Godine 2023. Erevan je pretrpio bolan poraz u sukobu oko sporne regije Gorski Karabah.
Više od 100.000 etničkih Armenaca bilo je prisiljeno pobjeći nakon što je Azerbajdžan nasilno osvojio teritorij, a oporba je optužila Pašinjana za izdaju nacionalnih interesa.
Još jedna točka sporenja je približavanje EU-u, koje je premijer učvrstio zakonom 2025.
To je dovelo Erevan do zaoštravanja odnosa s Moskvom.
Međutim, još je neizvjesno hoće li prijetnje Kremlja i mjere koje je poduzela ruska vlada, poput zabrane uvoza armenskog cvijeća i prehrambenih proizvoda, pomoći ili odmoći proruskoj oporbi u zemlji.
Pašinjan je dobio potporu američke vlade pod predsjednikom Donaldom Trumpom.
Državni tajnik Marco Rubio posebno je posjetio Erevan kako bi potpisao sporazum o bilateralnoj suradnji.