'Političke konzultacije bit će završene za šest tjedana, a zatim će biti potpisana dva protokola i proslijeđena parlamentima na ratifikaciju', stoji u zajedničkom priopćenju ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja, javlja AFP. U razgovorima će posredovati Švicarska, javlja agencija AP i podsjeća da su obje države američke saveznice i pod pritiskom Sjedinjenih Država i Europe da provedbu pomirbu, na koju je pozvao američki predsjednik Barack Obama za posjeta Turskoj.
Turska među prvima priznala neovisnost
Turska je među prvima priznala neovisnost Armenije 1991., no dvije države nisu uspostavile diplomatske odnose i zajednička im je granica zatvorena od 1993., kada su armenske snage okupirale pokrajinu Nagorno Karabah u Azerbajdžanu. Iako je dogovoreno da proces ne bude uvjetovan, turski premijer veže pomirbu s rješenjem stanja u toj pokrajini. Turska je kulturno i jezično bliska Azerbajdžanu koji traži zaštitu službene Ankare.
Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu u ponedjeljak je rekao da će Turska "čuvati" azerbajdžanske interese tijekom pomirbe s Armenijom i poručio "naš je cilj uspostavititi stabilnost na Kavkazu".
Genocid najspornije pitanje
Turska teži članstvu u Eurospkoj uniji i želi biti pouzdan partner svjetskim silama u strateški važnoj, ali nestabilnoj regiji. Pokolj oko 1,5 milijuna Armenaca zadnjh dana Otomanskog carstva, a povjesničari ga smatraju prvim genocidom 20. stoljeća, najspornije je pitanje u odnosima dviju susjednih zemalja. Turska odbacuje tvrdnje o genocidu nad Armencima i navodi da je brojka prenapuhana te da su žrtve pale u građanskom ratu.
Armenski predsjednik Serge Sarkisian rekao je da se o tome neće razgovarati i poručio "Važno je da su naše nacije sposobne uspostaviti normalne odnose" i da "priznanje genocida ne drži preliminarnim uvjetom za uspostavu odnosa". Zbog trgovinske dobiti Armenija želi što skorije otvaranje granice no turski šef diplomacije rekao je da to neće biti tako skoro. (Hina)