Od pet arapskih zemalja koje podupiru američke udare protiv te džihadističke skupine u Siriji, tri su potvrdile da su sudjelovale u letačkim misijama: Bahrain, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati. Saudijska Arabija objavila je da je 'sudjelovala u vojnim operacijama', a za Katar se vjeruje da je pružio samo logističku ili političku potoru.
Ne i sama povezanost s tim napadima, nakon godina američkih ratova kojima se protive muslimani diljem svijeta, rizik je na koji su te države pristale kako bi uništile skupinu koja kani Bliski istok pretvoriti u islamski kalifat.
'Islamsku državu smatramo istinskom prijetnjom. Ne zaustavimo li je, proširit će se na naše područje', rekao je Sami al-Faradž, savjetnik u Zaljevskome vijeću za suradnju u kojem su Saudijska Arabija, Bahrain, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Oman i Katar.
Zračni i raketni udari trebali bi potkopati vojnu i organizacijsku snagu Islamske države koja nadzire velike dijelove sjeveroistočne Sirije, a od lipnja je zauzela i dijelove Iraka.
IS usisava manje uspješne pobunjeničke skupine, a od iračkih snaga otima i napredno američko naoružanje. Jasno je najavio da kani cijeli muslimanski svijet podvrgnuti teokratskoj upravi srednjovjekovnoga tipa, a ta je poruka odbojna vladajućim dinastijama Perzijskoga zaljeva.
'ISIS-ovci su bili prljavi, veliki, s bradama, silovali su nas"
Tako velik broj arapskih zemalja zadnji put se javno svrstao uz američku vojnu akciju u arapskome svijetu 1991. kad je multinacionalna koalicija istjerala Irak iz Kuvajta.
'One više nisu aktivne, utjecajne neutralne zemlje. Ubrzano postaju predvodnice u ratu koji će se vjerojatno proširiti na cijelu regiju', kaže britanski akademik Christopher Davidson.
Islamska država već je zaprijetila napadom na svaku zemlju koja podupre Ameriku. Glasnogovornik IS-a Abu Muhammad al-Adnani u ponedjeljak je ponovio prijetnju Saudijskoj Arabiji, a njezine vladare osudio kao 'pse čuvare Židova, štap u rukama križara koji će oni upotrebljavati protiv islama'.
Zaljevske arapske zemlje strahuju za svoju sigurnost, a posebno osiguravaju zračne baze i logističke i opskrbne točke.
Ali nije im sigurnost jedina briga: teško će biti održati tu jedinstvenu frontu jer se Katar s nekim svojim zaljevskim susjedima ne slaže u vezi s ulogom islamista u arapskoj politici.
Sve su zemlje Perzijskoga zaljeva protiv sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada, ali Saudijska Arabija lani je morala uložiti znatan trud da odgovori Katar od slanja novca i oružja radikalnim sirijskim islamističkim pobunjenicima.
Vjerojatno je zato Katar nezadovoljan udarima na Frontu Nusra, skupinu povezanu s al Kaidom. Dipomati kažu kako je Katar smatra autentičnom sirijskom oporbenom grupom.
Izvor blizak katarskoj vladi kaže kako noćni napadi ništa neće riješiti, a nepravedno je što se napada samo Islamska država, a Asadu je 'godinama bilo dopušteno da ubija svoj narod'. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook