Iako su dvojili kako je odluka o invaziji na Irak 2003. godine mudra, Jordan, Egipat, Saudijska Arabija i druge arapske zemlje sa sunitskom vlašću sada se pribojavaju naglog američkog povlačenja jer bi Irak ostao u dominaciji šijita, uz veliku potporu susjednog Irana.
Time bi se konsolidirala osovina koja bi spojila Iran, Irak i Siriju s islamističkim skupinama poput libanonskog Hezbollaha i palestinskog Hamasa, sve samim protivnicima SAD-a.
Analitičar Joost Hiltermann, iz 'Crisis Group' tvrdi kako su arapske sunitske vlade 'jako nervozne' glede sposobnosti Washingtona da kontrolira događaje u Iraku ili spriječi mogući raspad zemlje.
'Njihov je najveći strah da bi se Irak mogao raspasti, što bi Iranu dalo veliku priliku za ulazak u tu regiju', objasnio je Hiltermann.
Iako su arapske zemlje podržale Sadama u ratu protiv Irana, okrenule su se protiv njega tijekom invazije na Kuvajt 1990. i rado su gledale njegov pad. No, trenutno su sunitske vlade užasnute spoznajom da je američka invazija na vlast dovela Kurde i šijite, nauštrb do tada privilegiranih sunita.
Hiltermann ističe kako 'arapske zemlje žele da se Iran izolira a ne da ga se angažira' te da bi 'rado dale potporu sunitskim pobunjenicima u Iraku, ali to ne mogu učiniti jer su američki saveznici i ovisni su o američkoj i uopće zapadnoj pomoći'.
Sukobi sunita i šijita u Iraku podigli su napetosti između spomenutih skupina i u drugim zemljama, uključujući i Saudijsku Arabiju čija značajna šijitska manjina živi u istočnim pokrajinama bogatima naftom.