Nekoć su svi putevi vodili u Rim, no danas svi putevi ne da vode samo u Rusiju, Moskvu i Kremlj, nego direktno prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Moskva je ključan sudionik u ratu u Siriji te ratu u Ukrajini. Ruski hakeri optuženi su za upad u američke servere, Rusija je optužena da pokušava utjecati na ishod američkih predsjedničkih izbora i na pokušaj podjele Europske unije.
Ipak, kad je Putin prije 16 godina došao na vlast, doimao se spremnim za blisko prijateljstvo sa Zapadom. Tadašnji američki predsjednik opisao ga je kao pametnog i čovjeka s ogromnim potencijalom.
Od čovjeka s "velikim potencijalom" do...
No nekako je od komplimenata sve to preraslo u konfrontaciju, a lista različitosti između Rusije i Zapada produžila se poput ruske zime, a samo neki od gorućih primjera su pristupi u Ukrajini, Siriji, širenju NATO saveza i proturaketnom štitu. Zapadne vlade sve više prezaju od sve više autoritativnog Putina, a ovaj im, zauzvrat, jednako tako ne vjeruje.
"Postoji sad pravi osjećaj da se SAD želi dokazati kao jedina svjetska supersila i da ako Rusija ne stane na svoje mjesto, onako kako to SAD želi, da će morati platiti visoku cijenu za to", vjeruje Vladimir Pozner, novinarski veteran, piše BBC.
"Kontinuirano širenje NATO saveza rusko vodstvo vidi, možda i netočno, kao pravu prijetnju. Gurate nas pa mi guramo i vas i napravit ćemo sve što možemo da vam stvari učinimo jednako neugodnima kao i vi nama. Postoji opasnost od prave konfrontacije, koja bi možda mogla dovesti do neke vrste vojnog angažmana ili rata", smatra Pozner.
Odnosi opasniji nego u doba Hladnog rata
Pojedini ruski mediji već na krizu u Siriji gledaju kao na novu kubansku krizu, ili barem krizu ravnu njoj, a sve češće se upozorava i na treći svjetski rat.
"Imali smo loše odnose u Hladnom ratu, ali tijekom Hladnog rata naši su odnosi bili više-manje stabilni, jer smo znali što možemo očekivati jedni od drugih, znali smo pravila igre. Danas takvo što više nemamo pa ni odnosi nisu stabilni. To odnose Rusije i SAD-a čini opasnima, čak možda opasnijima i od onih iz doba Hladnog rata", ističe Andrej Kortunov iz ruskog Vijeća za međunarodne odnose.
Zapad Rusiju, otkako se uključila u rat u Siriji, promatra pod povećalom te koristi svaku priliku za optužbe u njihovom smjeru - za brutalnost, ubijanje pobunjenika, civila te odnedavno i ratne zločine.
Poštujte njegov (Putinov) 'srednji prst'
Rusi pak možda imaju samo jedan pravi motiv i cilj u svemu što trenutno rade. "Ruska vanjska politika zapravo je usmjerena u svemu što radi prema stjecanju poštovanja od strane SAD-a", pojašnjava politički analitičar Leonid Radzikhovsky.
"Za Putina postoji samo jedna igra u gradu: prvo će Amerikancima pokazati srednji prst, onda ih natjerati da se poklone i da mu kažu 'Želimo biti tvoji prijatelji'", dodaje Radzikhovsky.
Ovaj tjedan Putin je obustavio i sporazum o smanjenju zaliha bojevog plutonija, a uputio je i nacrt zakona u ruski parlament sa zapanjujućom listom uvjeta za nastavak tog sporazuma: SAD mora ukinuti sve sankcije prema Rusiji i platiti Moskvi kompenzaciju, a NATO mora smanjiti broj stacioniranih vojnika u određenim članicama tog saveza.
To je možda i znak Putinove frustracije i manjka poštovanja kojeg je toliko gladan, piše BBC.
Putin ne pati od suicidalnog nagona
No, bi li situacija bila drugačija s drugim predsjednikom na čelu Rusije? "Naravno, individualci i njihova osobnost znače puno", smatra politologinja Ekaterina Schulmann. Ona ipak napominje kako se stvari ne bi drastično promijenile, s obzirom na trenutnu političku elitu u Rusiji i vrijednosti koje ta ista elita poštuje.
Radzikhovsky, s druge strane, ne vjeruje da bi Rusija ušla u otvoreni rat s SAD-om. "Putin je megalomanijak, uvjeren je da je deset puta bolji od bilo kojeg zapadnog lidera. No, on nije osoba koja će otvoriti prozor na 18. katu zgrade, reći da može poletjeti i iskočiti van. Nema on plan za bacanje hidrogenske bombe na Washington. Narcisizam je jedna, a samoubilački nagon druga stvar. Putin nije suicidalan", zaključuje Radzikhovsky.