Ključna tema summita u Trstu je sporazum o zajedničkom transportu, koji je čini se, unaprijed propao, jer ga odbija potpisati BiH. BiH ga ne može potpisati jer Republika Srpska blokira taj sporazum, dok god, kako je Dodik rekao, BiH ne postane punopravna zemlja članica EU. U toj njegovoj izjavi se vidi i mnogo ironije, a to se odnosi na druge dvije zemlje, Crnu Goru i Kosovo, koje žele potpisati Vučićevu inicijativu o carinskoj uniji zemalja zapadnog Balkana, dakle onih zemalja koje još nisu članice EU.
Crna Gora za to ima naravno valjane razloge, ona je zemlja pregovaračica, ona je već odmakla u pregovorima i otvorila već 26 poglavlja i nije joj interes ulaziti u nekakvu balkansko-carinsku asocijaciju, a Kosovo ne želi to potpisati iz političkih razloga. Kosovo je već ranije izrazilo bojazan da bi Srbija mogla biti novi hegemon u Uniji.
Čelnici šest zemlja zapadnog Balkana postigli su dogovor o zajedničkom ekonomskom prostoru. Sporazum koji je predložila Europska unija je nadogradnja već postojećeg sporazuma CEFTA-e i odskočna daska na putu u punopravno članstvo Europske unije. Obuhvaća područja trgovine, ulaganja, mobilnosti i digitalne integracije. Ipak neke rezerve postoje.
"Mi smo zadovoljni ovim što je napravljeno. Mislim da to je potrebno, ali kod nekih zemalja u našem regionu postoji neki strah i bojazan da to ne bude neka druga liga Europske unije", poručuje srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.
"Najvažnije je ne zaboraviti da kad je ovaj proces počeo, nismo se mogli sastati. A sada više nije povijestan događaj kad se susretnemo. Čak je dosadno", rekao je albanski premijer Edi Rama.
Uoči sastanka s čelnicima zemlja zapadnog Balkana, talijanski premijer zasebno je ugostio njemačku kancelarku i francuskog predsjednika. "Integracija zapadnog Balkana u Europsku uniju je ključna za stabilnost naše regije, sigurnost, mir i budućnost", smatra talijanski premijer Paolo Gentiloni.
"Vjerujem da konferencija sa zemljama zapadnog Balkana pokazuje da je naš zajednički zadatak pobrinuti se da te zemlje ostvare dobar razvoj i da se mogu korak po korak nastaviti kretati prema Europskoj uniji", poručila je Angela Merkel.
Na summitu je sudjelovao i hrvatski premijer Plenković. Hrvatska je među najvećim zagovornicima daljnjeg proširenja Europske unije jer se radi o njezinom susjedstvu i izravno je zainteresirana za stabilnost tog prostora.
Na summitu je Srbiju prvi put službeno predstavljala nova premijerka Brnabić. A pažnju je neobičnim modnim stilom posebno privukao albanski premijer Rama.
Sve u svemu, neće biti puno plodova s ovog summita.
S druge strane, na marginama summita, gotovo je izvjesno da će biti govora i o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije. Je li o tome razgovarao s predsjednikom Macronom i kancelarkom Merkel, koja je ključna po tom pitanju, jer je jasno podržala jednostranu odluku arbitražnog suda, to će nam premijer Plenković reći vjerojatno nakon summita.
Premijer Plenković rekao rekao je da će njemačkoj kancelarki pokušati pojasniti u neformalnom razgovoru stajalište Hrvatske u sporu sa Slovenijom tijekom večere. Na pitanje ima li šanse da se Plenković sutra bilateralno sastane s Merkel, premijer nije odgovorio ni potvrdno ni negativno.
S Njemačkom, međutim treba razgovarati i raditi sustavno, gotovo svakodnevno ili barem jednom tjedno. Treba stalno iznositi naše stavove u vezi našeg graničnog spora sa Slovenijom.
Slovenija će u tim razgovorima na marginama sigurno ići s pomirljivih pozicija, jer Slovenija zna da implementacija arbitražne odluke nije implementacija njezinog pravosuđa, već volje Europske unije.
Njezin ključ je u Bruxellesu i Berlinu i neće si dopustiti bilo kakav incident koji bi tamo loše odjeknuo.