U reportažama koje je uoči izbora pripremila francuska agencija AFP ističe da su izbori nova prigoda za odmjeravanje utjeca u Latinskoj Americi između američkog predsjednika Georgea W. Busha i njegova protivnika, venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza koji podupire Ortegu, kandiata Fronte sandinista za nacionalno oslobođenje (FSLN).
Biranje između ljevice i desnice slijedi matricu nedavnih izbora u Boliviji, Ekvadoru, Peruu, Meksiku gdje su glasači odlučivali za sjevernoamerički put ili ljevicu kakvu predstavljaju Venezuela i komunistička Kuba Fidela Castra.
No u bijednoj Nikaragvi izbori nose i prijetnju ucjenom jer će u slučaju pobjede desnice Sjedinjene Države nastaviti slati pomoć a pobijedi li ljevica bit će zajamčena isporuka venezuelanske nafte po jeftinoj cijeni.
Pobjeda ljevica pogoršala bi "odlične" američko-nikaraganske odnose, drži američki dužnosnik Dan Burton i tvrdi "Ortegu podržava Fidel Castro a financira Hugo Chavez, on je povezan i s Evom Moralesom (predsjednikom Bolivije)."
SAD je neizravno zaprijetio da bi mogao otežati i slanje novca što ih 500.000 Nikaragvanaca iz SAD-a dostavlja rodbini u domovinu.
Chavez je, zauzvrat, bio diskretan u kampanji, ali vidljiv je bio
njegov novac jer je Ortega kampanju vodio putujući helikopterom i mercedesom što bode oči u državi o čijoj katastrofalnoj gospodarskoj slici rječito govore sljedeći podaci.
Siromašno je 77 posto stanovnika, 2,3 milijuna živi s manje od dva dolara dnevno; 1,5 milijuna je pothranjeno, 30 posto je nepismeno. Trećinu prihoda Nikaragve čini novac koji u domovinu šalje njezinih 800.000 emigranata iz susjednih država i SAD-a.
Ortega, koji se natječe četvrti put i ankete mu daju 30 posto glasova u prvome krugu, triput je već izgubio izbore, ali danas je izborni favorit.
Amerikanci mu ne mogu oprostiti što je uz pomoć Fidela Castra 1979., svrgnuo bivšeg diktatora Somozu te uspostavio pro-Castrov režim.
Tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan pokušao je srušiti sandiniste pomažući kontrarevoluciju, takozvane nikaragvanske "kontraše", antikomuniste i paravojsku koje je uvježbavala CIA.
No, 3. studenoga 1986., libanonski časopis Ash-Shiraa razotkrio je tu najveću aferu Reaganove administracije. SAD je prodavao oružje Iranu u zamjenu za oslobađanje američkih talaca a novcem od prodaje oružja financiralo je pobunu "kontraša".
Međutim, Ortega je i prvi latinskoamerički revolucionar koji je na
vlast došao oružjem a s nje sišao izborima koje je izgubio 1990. To je rado isticao u kampanji govoreći "Da nije bilo revolucije, ne bi danas bilo ni izbora u Nikaragvi".
Washington, koji nije uspio ujediniti desnicu u borbi protiv
zakletog dugogodišnjeg neprijatelja, odlučio se za ove izbore podražti bivšeg bankara školovanog u SAD-u, Eduarda Montealegrea, iz Nikaragvanskog liberalnog saveza (ALN). Bez potpore je ostao sadašnji potpredsjednik Jose Rizo, kandidat desnice (Ustavna liberalna stranka, PLC), čiji su izgledi oslabljeni teretom skandala predsjednika Arnolda Alemana, zatvoren zbog korupcije.
Osim Ortege kandidati ljevice su još i 60-godišnji Edmundo Jarquin, disident iz redova sandinista i Eden Pastora, bivši sandinistički borac kojemu prognoze daju jedva jedan posto glasova.
Da je 60-godišnji Ortega spreman mijenjati svoj imidž revolucionara svjedoči to što je za potpredsjedničkog kandidata izabrao bivšeg neprijatelja Jaimea Moralesa, nekada "kontraša" koji je američkom pomoći nemilosrdno gonio sandiniste.
Nikaragva u nedjelju bira i 91 zastupnka za parlament u kojem dominira sada PLC i Fronta sandinista za nacionalno oslobođenje (FSLN). Ne očekuje se da će ijedna stranka dobiti većinu.