Gotovo simbolički, na mjestu srušenih tornjeva Svjetskog trgovačkog centra (WTO) zapinje izvedba grandioznog plana obnove "Ground Zero" gdje raste samo Toranj slobode, koji bi trebao doseći 541 metar visine, a razlozi su administrativni, financijski, logistički i sigurnosni. K tomu će i početni proračun od 15 milijardi dolara biti službeno povećan za 20 posto.
Kako piše agencija AFP u nizu tekstova u povodu obljetnice najsmrtonosnijih atentata u američkoj povijesti s 3.000 žrtava, predsjedniku Georgeu W. Bushu preostaje još 130 dana da ispuni obećanje koje je dao šest dana poslije napada o hvatanju Osame bin Ladena, vođe terorističke mreže Al Qaide "živog ili mrtvog".
Kad bi obećano ispunio, krajnje nepopularni predsjednik mogao bi Bijelu kuću napustiti s barem djelomice obnovljenim simpatijama javnosti. No bude li čelnik Al Qaide u bijegu i 20. siječnja 2009., kada na dužnost stupi novi predsjednik, neispunjeno obećanje ostat će upisano kao velik neuspjeh administracije Georgea W. Busha.
Bush je od 2001. ublažio retoriku Divljeg zapada i nastojao umanjiti važnost bin Ladena tvrdeći da rat protiv terorizma ne obuhvaća samo jednog čovjeka, a kandidati za njegova nasljednika preuzeli su i tu izbornu temu međusobno se optužujući, pa čak i hvaleći poput republikanca Johna McCain koji kaže da on "zna kako to učiniti" (uhvatiti bin Ladena), te će "to i učiniti".
Busha su protivnici optužili da je golem novac koji je potrošen u neopravdanom ratu u Iraku, mogao uporabiti da spriječi bin Ladenov bijeg i stabilizira Afganistan, zemlju koju je američka vojska napala nepuna dva mjeseca nakon 11. rujna 2001.
SAD i njegovi saveznici uspjeli su u 32-milijunskom Afganistanu svrgnuti režim talibana i uništiti baze njihovih saveznika iz Al Qaide.
No danas se talibani reorganiziraju, poglavito na jugu i uz pakistansku granicu, proamerička vlada Hamida Karazija ne kontrolira zemlju, a narod je ogorčen svakodnevnim američkim bombardiranjima zona na jugu i u dijelu Pakistana, pri čemu pogibaju brojni civili, što može dodatno destabilizirati i tu zemlju, nuklearnu silu.
Unatoč 70.000 vojnika pod zapovjedništvom NATO-a u mirovnoj snazi Isaf, među kojima je kontingent iz Hrvatske, u Afganistanu je u 2007. ubijeno 6.500 ljudi, među kojima 110 američkih vojnika.
Kandidati za novog stanara Bijele kuće obećaju da će pojačati napore u Afganistanu, a demokrat Barack Obama optužuje Washington za stratešku pogrešku što je ušao u Irak ne završivši posao u Afganistanu. I kako se u Iraku stanje poboljšava, već nakon američkih izbora 4.500 novih vojnika moglo bi biti poslano u Afganistan.
U Iraku je nasilje u padu, ali ogranak terorističke mreže Al Qaide još je aktivan. Upravo suprotno Afganistanu, sve do 2003. Irak nije bio Al Qaidin teren, ali je to postao baš zbog američke invazije kada su mrežu dobro prihvatili sunitski pristaše svrgnutog diktatora Sadama Huseina, protivnici američke intervencije i šijitske većine.
Priljev stranih boraca iz Sirije, Saudijske Arabije, Jordana i Egipta, omogućio je financiranje i strukturiranje pobune u pokrajini Al Anbar, ali narod se s vremenom umorio od nasilja i bivši sunitski pobunjenici su, uz pomoć novca, promijenili stranu i svrstali se uz Amerikance.
Al Qaida je ipak zadržala nekoliko uporišta u pokrajini Ninive i glavnome gradu Mosulu gdje su njezini borci i drugi pobunjenici, te general Lloyd Austin, drugi čovjek u zapovjedništvu američke vojske tvrdi da "Al Qaida još ima snage izvesti napade velikih razmjera".
A Saudijska Arabija, odakle potječe većina atentatora 11. rujna, uspjela je neutralizirati lokalan ogranak Al Qaide, ali ne i potpuno ukloniti prijetnju. Nedavni porast napada u susjednom Jemenu govori da Al Qaidina ideologija još privlači ljude i kada bi saudijsko kraljevstvo "popustilo pritisak "Al Qaida bi mogla reagirati", drži Jamal Kashoggi, glavni urednik lista Al Watan.
"To nije pokret masa, već pokret sastavljen od malih skupina i sve dok on bude uspijevao novačiti po pet ili deset ljudi, bit će opasan", kaže Kashoggi.