Globalno ispitivanje javnog mišljenja, koje je provedeno u 60 zemalja, pokazalo je da ljudi sve manje vjeruju da će politički čelnici poboljšati njihove živote.
I dok se svjetski vođe spremaju za godišnje susreta Foruma u Davosu od 24. do 28. siječnja, anketa u kojoj je ispitano 55.000 ljudi pokazuje nedostatak vjere da čelnici mogu donijeti pozitivne promjene.
Ispitivanje koje se provodilo u studenom i prosincu prošle godine predstavlja stajališta 1,5 milijardi ljudi širom svijeta, i to je četvrta godina za redom da se provodi takva anketa.
Na pitanje o izgledima za sigurniji i ekonomski prosperitetniji svijet za buduću generaciju, odgovori građana su pokazali da je optimizam u padu što se tiče ta dva važna globalna aspekta, posebice u zapadnoj Europi, te Sjevernoj i Južnoj Americi.
Četvrtina ispitanih misli da će iduća generacija živjeti u sigurnijem svijetu, ali gotovo polovica je pesimistična i smatra da će svijet biti nesigurniji.
Zapadna Europa najpesimističnija regija svijeta kada je u pitanju sigurnost budućih generacija pa čak dvije trećine ispitanika smatra da će sljedeća generacija živjeti u manje sigurnom svijetu dok samo 10 posto njih drži da će svijet biti sigurnije mjesto za život budućih generacija.
Što se tiče Bliskog istoka, poprišta brojnih sukoba, optimizam u vezi sa sigurnošću u budućnosti je u padu u odnosu na prošlu godinu pa četvrtina ispitanika predviđa veću sigurnost u usporedbi sa 46 posto njih koji zastupaju suprotno mišljenje.
Zapadna Euvropa je pokazala najveći pesimizam kad je u pitanju prosperitet budućih generacija pa samo 19 posto ispitanika u toj regiji smatra da će se ubuduće živjeti prosperitetnije dok više od polovine njih smatra suprotno.
Najveći su optimizam u vezi s prosperitetom pokazali stanovnici Bugarske, Rumunjske i Azije.
U Aziji 53 posto smatra da će sljedeća generacija živjeti bolje a 23 posto zastupa suprotno mišljenje.
Kao i prošlih godina, građani širom svijeta imaju bolje mišljenje o poslovnim vođama nego o onim političkim koje smatraju nepoštenima.
Afrikanci najviše kritiziraju svoje političare i 81 posto smatra da su njihovi politički čelnici nepošteni.
Zatim slijede građani istočne Europe - njih 60 posto smatra da je nepoštenje karakteristika njihovih političara.
Takvo mišljenje ima 81 posto Srba, 48 posto stanovnika BiH i 45 posto Hrvata.
Više od polovice ispitanih u Sjevernoj i Južnoj Americi slaže se s tom ocjenom. U SAD-u 52 posto građana smatra političare nepoštenima.
Na pitanje koje bi prioritete trebali imati čelnici u 2007. godini, građani su najčešće naveli "smanjenje ratova" i "rat protiv terorizma".