"Klimatski ubojica" pogodit će na sve regije svijeta, a izuzetak će biti jedino Afrika. Tvrde to autori studije koja je temeljena, kažu, na najsveouhvatnijim podacima o klimatskim promjenama, kvaliteti zraka i prerano umrlima.
Znanstvenici sa Sveučilišta North Carolina (UNC) zaključili su da će:
- više temperature ubrzati kemijske reakcije koje stvaraju zagađeni zrak
- mjesta koja su više suha bit će zagađenija jer će biti manje kiše
- nedostatak kiše donijet će povećani rizik od požara i prašine u zraku
- kako drveće reagira na više temperature, tako će i ono emitirati više onečišćujućih tvari
- s rastućim zagađenjem zraka dolaze i ostali rizici od klimatskih promjena i preranom smrti: toplotni stres, nedostatak čiste vode i hrane, jake oluje i širenje zaraznih bolesti.
Jason West koji je vodio istraživanje UNC-a koristio je nekoliko globalnih klimatskih modela kako bi odredio broj mogućih preranih smrtnih slučajeva. Za svaki model projicirane su razine onečišćenja zraka do kojih bi moglo doći zbog klimatskih promjena. Potom su te promjene prenijeli na kartu svijeta računajući i rast populacije te očekivanu ljudsku osjetljivost na onečišćenje zraka.
"Budući da klimatske promjene utječu na koncentracije onečišćujućih tvari u zraku, to može imati značajan utjecaj na zdravlje širom svijeta i broj preranih smrti", kazao je West.
Pet od osam modela koje su primijenili pokazalo je da će broj preranih smrti porasti do 2030. na 60.000, a sedam od devet do 2100. godine kada će čak 260 tisuća ljudi umirati zbog zagađenja zraka, prenosi Daily Mail.