Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović u petak je u sjedištu UN-a u New Yorku na svečanosti potpisivanja međunarodnog sporazuma o klimi kazala da bi svijet trebao Pariški sporazum smatrati pokretačem društva na putu prema ekološki prihvatljivom razvoju te da je Hrvatska aktivno uključena u njegovu pripremu i usvajanje, priopćio je predsjedničin ured.
"Čvrsto bismo trebali prihvatiti Pariški sporazum te ga smatrati stvarnim pokretačem svih segmenta društva na putu prema ekološki prihvatljivom razvoju i zelenim tehnologijama. Hrvatska prepoznaje važnost Pariškog sporazuma te je aktivno uključena u njegovu pripremu i usvajanje", kazala je predsjednica u svom govoru pred predstavnicima 171 države koje su potpisale sporazum.
Kazala je kako Hrvatska u usporedbi s mnogim državama članicama UN-a ima prilično niske razine emisija po glavi stanovnika, ali kako su, unatoč tome, brza ratifikacija i stupanje na snagu sporazuma važni i u najboljem hrvatskom interesu. Najavila je kako će Hrvatska provesti mjere u okviru svojih obveza u Europskoj uniji te kako tijekom 2017. očekuje ratifikaciju sporazuma u Hrvatskom saboru.
"Među prvim smo zemljama koje izrađuju niskougljičnu strategiju koja je potpuno usklađena s obvezama iz Pariškog sporazuma“, kazala je Grabar-Kitarović te navela važnost suradnje sa znanstvenim i istraživačkim institucijama, predstavnicima poslovne zajednice i civilnim društvom.
Bitnim je navela ulaganje u nove tehnologije i obnovljivu energiju istaknuvši kako je cilj Hrvatske postati društvo temeljeno na zelenim tehnologijama. U tom prijelazu, dodala je predsjednica, vidimo priliku za gospodarski rast, povećanje zaposlenosti, povećanje sigurnosti opskrbe energijom te za opće poboljšanje kvalitete života.
Nužnim smatra izgradnju snažnih partnerstva kao potporu kolektivnim naporima, mobiliziranje resursa i ispunjavanje obveza.
"Iako nas dijeli udaljenost, granice i razina razvoja, svi hodamo po istom planetu, pijemo istu vodu i udišemo isti zrak. Klimatske promjene pogađaju sve nas bez obzira gdje smo", kazala je hrvatska predsjednica.
Na kraju obraćanja, predsjednica je usvajanje Pariškog sporazuma ocijenila tek početkom dugog i teškog puta jer, kako je istaknula "ne možemo i dalje pretpostavljati da je netko drugi važniji, da nekog drugog treba kriviti".
'Utrkujemo se s vremenom'
Pariškim sporazumom dogovorenim u prosincu prošle godine 195 država obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzijeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što znači da svijet treba okrenuti leđa fosilnim gorivima.
"Ovo je povijesni trenutak. Nikada prije nije toliko velik broj zemalja potpisao neki međunarodni sporazum u jednom danu", rekao je otvarajući svečanost glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Prethodni rekord postavljen je 1982. kada je 119 zemalja parafiralo UN-ovu konvenciju o pravu mora.
Ban Ki-moon čestitao je svim potpisnicima, a posebno predstavnicima 15 malih, većinom otočnih država koje su ovom prigodom predale i instrumente o ratifikaciji sporazuma, a kojima posebno prijete klimatske promjene. To su Barbados, Belize, Fidži, Granada, Maldivi, Maršalovi Otoci, Mauricijus, Nauru, Paulu, Palestina, Sveti Kristofor i Nevis, Sveta Lucija, Samoa, Somalija i Tuvalu.
Ban Ki-moon upozorio je da je svijet suočen s rekordnim globalnim temperaturama, rekordno brzim topljenjem ledenjaka i rekordnim razinama CO2 u atmosferi, apelirajući na svjetske čelnike da sporazum stupi na snagu što je moguće prije.
"Utrkujemo se s vremenom. Vrijeme potrošnje bez snošenja posljedica je završilo", kazao je.
Svjetske čelnike pozvao je da dekarboniziraju svoja gospodarstva i pomognu siromašnim zemljama, ističući da borba protiv klimatskih promjena nije opterećenje nego donosi i mnogobrojne koristi u vidu iskorjenjivanja siromaštva, stvaranja zelenih radnih mjesta, eliminacije gladi, sprječavanja nestabilnosti i poboljšanja života ljudi.
"Borba protiv klimatskih promjena ključna je za ostvarenje ciljeva održivog razvoja", istaknuo je.
"Danas sklapamo novi savez s budućnosti", kazao je Ban Ki-moon, pozivajući da se obećanja pretvori u djela radi budućih generacija.
"Moć gradnje boljeg svijeta u važim je rukama", zaključio je.
Francuski predsjednik Francois Hollande, koji je prvi potpisao sporazum, istaknuo je da je svijet u Parizu pokazao solidarnost, partnerstvo i odgovornost i pozvao na brzu ratifikaciju sporazuma kako bi se dana obećanja brzo pretvorilo u djela.
Da bi sporazum stupio na snagu, ratificirati ga mora 55 zemalja koje ispuštaju najmanje 55 posto svih emisija plinova s učinkom staklenika, napomenuo je, ističući da će francuski parlament to učiniti do ljeta, a EU do kraja godine.
Hollande je pozvao cijeli svijet i sve ljude a ne samo države da se uključe u borbu protiv klimatskih promjena.
"Čovječanstvo je sposobno za najbolje i najgore. Danas svjedočimo najboljem. Ostavimo za sobom ono najgore, našu sposobnost uništavanja i sačuvajmo dragocjena bogatstva kako bismo ih ostavili budućim generacijama", kazao je.
Ollana Humala, predsjednik Perua koji je predsjedao konferencijom COP20 koja je udarila temelje Pariškom sporazumu, pozvao je na mobilizaciju najvećeg partnerstva u povijesti planeta protiv najvećeg zajedničkog neprijatelja – klimatskih promjena, radi planeta i radi razvoja, kako bi se osigurala održiva budućnost za sve ljude.
Zamjenik kineskog premijera Zhang Gaoli istaknuo je da je potpisivanje ovog sporazuma dokaz odlučnosti Kine u borbi protiv klimatskih promjena.
"Kina je imala ključnu ulogu u pregovorima, odgovorna je zemlja u razvoju i kineski narod ispunjava svoje obveze", kazao je.
"Naporno ćemo raditi da iskreno provedemo Pariški sporazum", istaknuo je, dodajući da bi Kina ratifikaciju trebala dovršiti do rujna ove godine.
Kina je odgovorna za 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.
Američki državni tajnik John Kerry pozvao je također na brzu provedbu Pariškog sporazuma, citirajući riječi Nelsona Mandele: "Uvijek izgleda nemoguće dok se ne učini."
SAD, koji je odgovoran za 18 posto globalnih emisija, obećao je da će sporazum ratificirati do kraja godine.