Rogošić se sprema preplivati Sredozemno more

Slika nije dostupna
Veljko Rogošić, hrvatski plivački maratonac i višestruki svjetski prvak u daljinskom plivanju, sprema se 1. listopada preplivati Sredozemno more i tako postati prvi čovjek koji je plivajući spojio Afriku i Europu.

Pothvat u spajanju tih dvaju kontinenata 66-godišnji Veljko Rogošić planirao je za početak kolovoza, kad su morske struje u Sredozemnom moru slabije i uvjeti povoljniji, no morao ga je, kako je izjavio, malo odgoditi zbog kašnjenja uplata sponzora, među kojima su najznačajniji hrvatska Vlada, Croatia osiguranje i Magma.

U maratonu pod sloganom "Sportom protiv droge", uz našu pokrovitelj mu je i tuniska vlada, a počasni su mu pokrovitelji hrvatski i tuniski predsjednik, Stjepan Mesić i Zine al-Abidine Ben Ali.

"Uplata od Grada Splita u iznosu od 35 tisuća kuna još nije 'legla', no Županija splitsko-dalmatinska je ispunila obećano, kao i ostali sponzori, i start se više ne može odgađati", izjavio je Rogošić.

"Sve je spremno, ja sam spreman, novci su uglavnom stigli i idem ostvariti ono što sam zacrtao. U tome me može spriječiti jedino more", rekao je dodajući kako mu je najveća želja karijeru završiti "upisivanjem hrvatskog imena uz još jedan svjetski rekord u plivanju".

Nekadašnjeg hrvatskog branitelja, pomorskog diverzanta, jednog od osnivača hrvatske ratne mornarice, legendu hrvatskog i svjetskog plivanja, koji je karijeru plivačkog maratonca počeo još prije 30-ak godina, od nauma nije mogla spriječiti niti teška bolest, upala mozga, koju je prebolio početkom godine, i kada se oporavio, počeo je uporno trenirati.

Od ožujka je preplivao više od tri tisuće kilometara, svakodnevno
trenirajući, bez obzira na uvjete u moru. I jutros je plivao od 2,30
do 7 sati ujutro, jer, kaže, mora se pripremiti za noćne uvjete kada je plivati najteže, pogotovo na otvorenom moru.

Sredozemno more između Sicilije i Tunisa, po najnovijim informacijama kojima ga opskrbljuje njegov tim, sada je dosta uzburkano, valovi su visoki, a jačaju i struje sa zapada, iz Atlantika. Temperatura u moru je oko 24 Celzijeva stupnja, što zadovoljava, a zraka oko 31 stupanj.

Rogošić za nekoliko dana kani otputovati na Siciliju, a zatim i na
afričku obalu kako bi tamo nastavio s treniranjem. Brodom će ispitati i rutu te će zaplivati na nekoliko mjesta na otvorenom moru kako bi provjerio kretanje i snagu mora.

Ako morske struje budu previše jake, kako je rekao, postoji mogućnost da start premjesti zapadnije, što će mu put produljiti za 50-ak milja, ali će mu struje dolaziti s poluboka i brže ga "tjerati", pa će mu trebati otprilike jednako vremena, 50-ak sati. Mala je vjerojatnost da start bude na Siciliji, jer bi ga tada struje "tukle" u lice, no sve će se još utvrditi nakon posljednjih provjera.

"Spremniji sam nego ikada u karijeri, ali ako vidim da je more
prejako, da ga ne mogu savladati, odustat ću i odgoditi za dogodine", izjavio je Rogošić, dodajući kako to nikako ne bi želio, jer, napominje, tko zna hoće li se uspjeti tako dobro ponovno pripremiti i prikupiti dovoljno novca.

"Nikako ne bih volio da mi se ponovi La Manche 2003. kad sam zbog nevremena po naredbi britanske policije morao odustati", poručio je uporni Rogošić koji je razdaljinu između Francuske i Velike Britanije pak iduće godine uspio preplivati.

U velikom pothvatu pratit će ga dva broda, no zbog manjka novca neće plivati u zaštitnom kavezu, već će ga od morskih pasa i drugih opasnosti iz mora posada braniti bacanjem modre galice. Bude li situacija previše opasna, popet će se na brod, u skladu s pravilima, i nastaviti plivanje kad opasnost prođe.

Lokalni ribari, ističe Rogošić, daju mu male šanse da će uspjeti, što kod njega izaziva dodatni "dišpet", a i sam tuniski predsjednik, kaže, iako mu daje potporu, pokušava ga odvratiti od nauma i nagovoriti da odgodi za dogodine, smatrajući da je sada plivati preopasno.

"Gotovo uvijek sam imao sreće i nadam se da će tako biti i sada", zaključuje Rogošić kojemu će, ako uspije plivanjem povezati afrički i europski kontinent, Svjetska federacija u maratonskom plivanju dati naslov "Posejdon mora" i na cilju podići spomenik.