Hrvatska 5. siječnja bira predsjednicu ili predsjednika. Zoran Milanović relativni je pobjednik prvog kruga, a i u drugom krugu, prema ekskluzivnom istraživanju koje donosi Dnevnik Nove TV, vodi.
Milanović povećao prednost
Zoran Milanović, da se danas održavaju predsjednički izbori, osvojio bi 48,4 posto birača, a Kolinda Grabar-Kitarović njih 41,1 posto. Neodlučnih je 10,4 posto.
Tko je oteo birače ostalih kandidata?
Zoran Milanović mogao bi računati, ako ih uvjeri da izađu na birališta, na 100 posto glasova Darija Juričana, Dejana Kovača, zatim 86 posto glasova Dalije Orešković, 80 posto glasača Katarine Peović, ali i 69 posto birača Mislava Kolakušića te 63 posto birača Ivana Pernara.
Kolinda Grabar-Kitarović pak može računati na 64 posto birača Miroslava Škore, a Zoran Milanović na 28 posto.
Tko su birači Zorana Milanovića, a tko Kolinde Grabar-Kitarović?
Da je drugi krug i nova igra, pokazuje i ovo istraživanje. Zoran Milanović dobiva tako 51 posto glasova mladih do 29 godina, ali i 60 posto birača od 30 do 44 godine. Može računati na 56 posto birača s VSS-om i 52 posto birača u gradovima. U prednosti je u Zagrebu s 54 posto, Sjevernoj Hrvatskoj s 53 posto te u Primorju i Istri sa 60 posto.
Kolinda Grabar-Kitarović pak može računati na većinu birača od 45 do 59 godina, njih 52 posto. Oni s osnovnom školom bi većinski, odnosno njih 46 posto, glas dali Kolindi Grabar-Kitarović, a većinsku potporu ima među biračima na selu 52 posto. Kolinda Grabar- Kitarović pobjeđuje u Slavoniji s 52 posto, Banovini i Kordunu s 63 posto te Dalmaciji s 44 posto.
Kada su građani odlučili komu dati glas?
Većina građana odlučila je glas dati prije izbora, njih 53 posto. No, 21 posto odlučilo se za koga glasovati tek nakon objave svih kandidatura. U završnici kampanje komu će dati glas odlučilo je 16 posto građana, a na sam dan izbora njih 9 posto. Ne zna njih 1 posto.
Napomena
Dodajmo kako je istraživanje provela agencija IPSOS na 1027 građana Republike Hrvatske metodom telefonskog anketiranja. Istraživanje je provedeno 23. prosinca 2019. godine. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge stranaka +/-3,7%.