Umjesto rješenja i pojednostavljenja postupka obnove, uska grla su sve brojnija, ocijenila je Škare Ožbolt u subotu na konferenciji za novinare ispred Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu.
Podsjetila je kako je ministar graditeljstva Darko Horvat početkom svibnja ove godine najavio da u lipnju kreće ozbiljna dinamika otvaranja gradilišta i radova na prostoru Zagreba, rušenje oštećenih objekata na periferiji, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i konstrukcijska obnova višestambenih zgrada u samom gradu, stoji u priopćenju s konferencije za medije Vesne Škare Ožbolt.
Ali, upozorila je, lipanj je prošao, prolazi i srpanj, a od najavljenih aktivnosti još ništa. Napomenula je da su tako građanima, koji su ispunili uvjete za obnovu, primjerice u Kašini, iz toga ministarstva odgovorili da će organizirana obnova kod njih krenuti tek 2024.
Također, u Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu (GSKG) kao najvećem upravitelju, istaknuli su da Grad Zagreb nema novca za obnovu višestambenih objekata. Istodobno, oni koji su krenuli sami obnavljati svoje kuće nisu sigurni da će im država ikada vratiti uloženo.
Rekla je kako je u ministarstvu pak nešto više od 12.000 zahtjeva građana, koje treba riješiti do kraja godine, a to znači da treba donositi oko sotinu odluka dnevno.
Zašto ministarstvu i državi odgovara odgoda obnove Zagreba?
Škare Ožbolt istaknula je kako je sljedeći problem što javnih natječaja za izvođače radova gotovo nema, a nije donesen ni Program mjera za odabir izvođača radova
Pita se - što ministar čeka dodavši kako se postavljaju i logična pitanja. Smatra da odgovor leži u tome što ministar nije donio program mjera prema Zakona o obnovi čl.12 t.3., te da je još jedno jlogično pitanje koje se samo nameće - zašto ministarstvu, a samim tim i državi, odgovara da se obnova Zagreba odgađa.
Zanima ju i zašto država u vrijeme obnove od razornoga potresa naplaćuje PDV na građevinski materijal čije su se cijene drasično povećale u posljednjih godinu dana.
Upozorila je da Zagreb i dalje ima neuređenu bazu podataka oštećenih objekata, te predložila da bazu podataka preuzme država, a sufinanciraju ju grad i država. Također, predložila je da, zbog loših financijskih mogućnosti građana, grad Zagreb snosi građanima trošak financiranja projektne dokumentacije i trošak kamata na kredite za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih objekata.
Dva propusta pri rekonstrukciji gradskih upravnih tijela
Škare Ožbolt pohvalila je rekonstrukciju gradskih upravnih tijela, ali smatra da su u njoj vidljiva dva upravljačko-menadžerska propusta. Jedna od njih je da je od mnogih malih "Bandićevih ureda" gradonačelnik Tomislav Tomašević stvorio mega-urede ili možda bolje rečeno, "Frankenstein urede" što može dovesti do tromosti gradske uprave u vrijeme dviju kriza - epidemije i obnove koje nije počela.
Podsjetila je da je kao kandidatkinja predlagala osnivanje Zavoda o obnovi u kojemu bi se objedinili dijelovi svih gradskih ureda koji se bave obnovom.
Iako pozdavlja simpatične poteze poput dolaska na posao biciklom, ustvrdila je kako je vrijeme da se donesu ključni menadžerski potezi za grad Zagreb.
Podsjetila je da su na proteklim zagrebačkim lokalnim izborima svi kandidati, uključujući aktualnoga gradonačelnika i predsjednika Gradske skupštine, kao prioritet Grada Zagreba izdvajali obnovu.
Ali, ustvrdila je, "moram primjetiti kako se predizborni prioriteti novoga gradonačelnika bitno razlikuju od njegovih prvih poteza iz gradonačelničke fotelje". Pritom, objasnila je, ne želi reći da bi Tomašević dosad mogao obnoviti Zagreb ali, dodala je, "prolazi prvih 60 dana njegova mandata, a da građani nisu čuli ni slovo o obnovi iz njegovih usta".
Šakre Ožbolt osvrnula se i na situaciju s biootpadom i pozvala gradonačelnika Tomislava Tomaševića da što prije izađe u javnost s planovima i strategijom upravljanja otpadom u Zagrebu.