"Ovo je bilo vrijeme organizirane pripreme da bi se odluke iskonstruirale i da bismo idućeg tjedna angažmanom gotovo 60-ak pravnika, koji su zaposlenici ministarstva, počeli izdavati odluke, odnosno odlukama dati pravo onima čije su nekretnine oštećene", rekao je Horvat na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
U međuvremenu je donesen cjelokupni zakonodavni okvir, definirano je postupanje te je ustrojen Fond za obnovu. Takvo postupanje identično je onome u Japanu, ustvrdio je.
Vraćeni neophodni servisi
Prvo je osigurano normalno funkcioniranje institucija, zatim su vraćeni neophodni servisi, poput škola i bolnica, a potom je u funkciju vraćena infrastruktura potrebna za povratak stanovništva na posao.
"Sada se ulazi u četvrti proces - organiziranu konstrukcijsku te potom cjelovitu obnovu ne samo Zagreba već i četiri županije oko njega. Također, stigla su sredstva iz Fonda solidarnosti i aktivirana je ukupna svota od 5,1 milijarde kuna te su raspisani javni pozivi", kaže Horvat.
Napravljena je vrlo detaljna snimka šteta koje su izazvali potresi 28. i 29. prosinca te više od 900 naknadnih potresa na prostoru više županija. Samo na kulturnoj baštini evidentirano je više od 150 milijuna kuna štete u Virovitičko-podravskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, naveo je.
Zaprimljeno više od 3350 zahtjeva
Upitan kako će pravni tim u tjedan dana riješiti sve zahtjeve za rušenje i obnovu, koji se nalaze već tri mjeseca u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Horvat je odgovorio da su promijenili uredbu o unutarnjem ustroju i formirali poseban sektor koji se bavi tim poslom.
"Unutarnjim preustrojem gotovo sva pravna struka od ponedjeljka počinje s izdavanjem odluka temeljem kojih stanovništvo dobiva određena prava. Temeljem tih odluka Središnji državni ured i Fond za obnovu dobit će priliku raspisivanjem natječaja za koje je dokumentacija spremna pokrenuti organiziranu obnovu, bez obzira je li ona konstrukcijska ili cjelovita", objasnio je Horvat.
Zašto Zagreb čeka?
U ovom trenutku ne rade posebne analize koliko je zahtjeva zaprimljeno po kojoj županiji, ali s današnjim danom bilo je sveukupno malo više od 3350 zahtjeva.
Na primjedbu kako je jasno da nije realizirana obnova Banovine, ali nije jasno zašto Zagreb još čeka, Horvat je rekao da je nakon hitnih intervencija u fazi izrada projektne dokumentacije, a ugovaranje konkretnog posla započet će kada se napravi revizija troškovnika.
Upitan je li godinu dana predugo za projektnu fazu, odgovorio je da se neće vezati za činjenicu da se potres dogodio 22. ožujka, već gleda datume donesenog zakona, podzakonskih akata, ustroja Fonda i preuzimanja aktivnosti.
"Činjenica je da smo započeli s fazom projektiranja, da su neki od troškovnika na stolu i da trenutačno imamo prijava na natječaje mnogo većih financijskih gabarita od 5,1 milijarde kuna", poručio je Horvat.