Koliko je realna priča o slanju 100.000 vojnika iz Europe u Ukrajinu, o čemu polemiziraju predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković, analizirala je urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV i reporterka Ivana Petrović, koja prati samit u Bruxellesu.
"Vijeće je donijelo zaključke o Ukrajini i tu nema nikakvog govora o slanju 100.000 vojnika. Vijeće je donijelo zaključke u smislu da i dalje pruža punu potporu Ukrajini i zanimljiva stavka unutar svega toga je da ništa što se Ukrajine tiče ne može odlučiti bez participacije ukrajinske vlasti na što je očito pristao i mađarski premijer Viktor Orban kad je to usvojeno jer on je do sada radio sve suprotno od toga", rekla je Petrović.
"Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izrekao poantu da Europska unija i Europa generalno ne može Ukrajini sama pružiti sigurnosna jamstva bez SAD-a, bez čvrstog transatlanstskog partnerstva unutar NATO saveza dominantno i da treba pričekati kako će sve to skupa teći", napomenula je.
"U svakom slučaju, ići će tamo mirovna misija jednog dana, to znači da u Bruxellesu od većine europskih čelnika, kao i od glavnog tajnika NATO saveza Marka Ruttea ne iščitavam neku volju, kao ni od predsjednika Zelenskog da bi se sada krenulo u mirovne pregovore s pozicija koje ima Rusija i koja bi htjela prisvojiti ukrajinski teritorij koji je zauzela. Oni su i dalje za vojnu pomoć Ukrajini. Nikakvih 100.000 europskih vojnika neće ići u Ukrajinu. Kao što je rekla potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas, ne možemo slati u mirovnu misiju bilo koga u zemlju u kojoj je rat. Riječ mirovna misija sama po sebi govori dovoljno što to znači.", rekla je Petrović.
Izvijestila je i kakvi su odjeci summita Europska unija - Zapadni Balkan: "Meni je najzanimljviije to što predsjednik Vijeća Antonio Costa, za razliku od svog prethodnika Charlesa Michela i njegove 2030. ne spominje godinu idućeg mogućeg proširenja. O godinama nije bilo govora, što znači da Europska unija još uvijek drži do vrijednosti i da se proširenje neće raditi nabrzinu kako to zamišlja albanski premijer Edi Rama."
"Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je pokušao umanjiti štetu blokade Klastera 3 od strane osam članica među kojima je i Hrvatska, ali se sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem i oni su razgovarali o odnosu Janafa i nafte industrije Srbije koja je najjači partner Janafa. Nafta industrija Srbije je u većinskom ruskom vlasništvu, prijete joj sankcije i premijer je rekao da je razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von Der Leyen i da se traži rješenje na koji način da Janaf ne ostane bez dobiti, a da srpski građani ne ostanu bez nafte, no to je jedno strukturno veliko energetsko pitanje kojim ćemo se sigurno baviti idućih dana", istaknula je Petrović.