Podizanje kvalitete obiteljskog smještaja, produljenje sezone te prilagodba današnjem gostu u vidu digitalizacije i ispunjenje njegovih očekivanja strateški su prioriteti države, ali i vlasnika obiteljskog smještaja, zaključci su prvog Zimmer frei Foruma koji je okupio jučer u Zagrebu sve važne dionike iz turističkog sektora. Koliko je posla pred nama, govori podatak da od ukupnih 1,8 milijuna ležajeva u Hrvatskoj tek 18% je više i visoke kvalitete.
Prema riječima Jamesa Kinnerslija iz AirDNA globalni trendovi mogu biti dodatni vjetar u leđa za brže ostvarenje naših ciljeva poput tendencije ranijeg bukiranja, već u veljači i ožujku. Također, velika prilika nam je tržište SAD-a budući da Hrvatska privlači više Amerikanaca nego druge zemlje EU-a.
Kroz 15 panela s preko 40 govornika na prvom Zimmer Frei Forumu govorilo se o konkretnim mjerama, alatima i načinima u podizanju kvalitete obiteljskog smještaja i njegovog eko sustava.
Prednosti obiteljskog smještaja su tradicija i dostupnost u cijeloj zemlji, dok su nedostaci kratka sezona i velik udio smještaja većinom srednje kvalitete, poručio je Saša Popovac iz Hrvatske turističke zajednice i najavio: „Krećemo u projekt uvođenja oznaka kvalitete obiteljskog smještaja kojem je cilj osigurati prepoznatljivost i etablirati ovaj segment kao jedinstven u odnosu na turističku ponudu konkurencije.“
O važnosti novog Zakona o turizmu govorio je i Robert Pende iz Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, koji je istaknuo: „Svrsishodnost novog zakona o turizmu očituje se u suzbijanju negativnih trendova i reguliranju proširenja apartmanizacije kako bi se postigla održivija perspektiva u iznajmljivačkom sektoru. Potrebno je razlikovati rentijerstvo od obiteljskog smještaja za turiste, pa i po pitanju oporezivanja, jer nam se događa prekomjerni turizam.“
Zakon o turizmu koji je prije svega upravo lokalnoj samoupravi dao alate za rješavanje tih problema prepoznali su i primjenjuju gradonačelnici Dubrovnika i Makarske, koji smatraju da kada turizam kao industrija krene utjecati ne samo na kvalitetu boravka turista već i na kvalitetu života lokalnog stanovništva, to treba dovesti u red.
„U Dubrovniku smo odlučili ograničiti dozvole za iznajmljivanje smještaja u staroj jezgri. To smeta stanovnicima od kojih 80 posto živi od turizma, ali polako postaju svjesniji da je i za njih važan dugoročni i održivi turizam, a s velikom apartmanizacijom to ne ide.” rekao je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
I Zoran Paunović gradonačelnik Makarske u sklopu novog Prostornog plana zabranio je gradnju stambenih zgrada s apartmanima i tzv. apart-hotele, koji su se gradili umjesto hotela.
Potencijal obiteljskog smještaja, osim na moru, velik je i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. „U Zagrebačkoj županiji uskoro ćemo dobiti certifikat za zelenu destinaciju i u tom smjeru razvijamo sve više programa, ali i pružamo edukaciju za ljude na terenu kako bi shvatili i prihvatili da se ulaganja u kvalitetu u turizmu mogu dugoročno isplatiti.“ zaključuje Alilović.
Kakvi gosti nam dolaze, što žele i jesmo li spremni odgovoriti na njihova očekivanja?
Osim dizanja kvalitete, naš potencijal leži i u razvijanju zdravstvenog turizma jer imamo ekspertizu, a cijenom smo konkurenti. Gosti koji dolaze radi određenog zahvata vole obiteljski smještaj zbog komfora, najvažniji su im sigurnost i čistoća, a budući da dolaze radi liječenja spremni su potrošiti više, posebice ako dolaze s obitelji, zaključci su panela Zdravlje kao pokretač: kako zdravstveni turizam postaje cjelogodišnji pokretač održivog turizma? kojeg su predstavili Ivana Murati Petrović (Adria Dental Group), Marija Pavić (Croatia Airlines), Ognjen Bagatin (Poliklinika Sinteza) i Ivana Kolar (HGK).
Kako bi već ovu sezonu dočekali spremni, mali iznajmljivači trebaju razmisliti o nizu prednosti koje digitalizacija poslovanja donosi u vrlo kratkom roku, a ujedno omogućava bolju kontrolu nad svim segmentima poslovanja. Dobro osmišljen tehnološki eko-sustav preduvjet je za održivost i učinkovitost poslovanja, štedi vrijeme, podiže kvalitetu i u konačnici profit. Alati i usluge za to već postoje, a vlasnici obiteljskog smještaja koji ih iskoriste, u kratkom roku mogu osjetiti komparativnu prednost u odnosu na sve veću konkurenciju.
Iako je za pravo iskustvo potreban ljudski kontakt, tehnologija rasterećuje čovjeka i omogućuje mu da dođe u smještaj kad mu odgovara i kako mu odgovara, stoga se kvaliteta smještaja više ne može određivati na temelju broja zvjezdica trebamo se prilagoditi novom vremenu, a čija sastavnica je tehnologija. Zaključak je to panela Ulaganje u apartmansko iskustvo budućnosti na kojem su sudjelovali Viktor Hlača (Mplus Group), Aleksandar Raić (Infobip) i Marko Mišulić (Rentlio).
Zimmer frei Forum podržali su Hrvatski Telekom, Mastercard, Teya, Rentlio, Addiko banka, Croatia airlines, LG Electronics Croatia, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Zagrebačke Županije, Grad Dubrovnik, Grad Makarska, Colliers International i dr.