Najveći hrvatski grad dočekuje lokalne izbore u posve drugačijim okolnostima no dosad. Nagla smrt dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je preminuo od posljedica srčanog udara, promijenila je i razmještaj figura na političkoj šahovskoj ploči pred bitku za fotelju najmoćnijeg gradonačelnika u državi.
Na prvi je pogled lice grada umiveno i ušminkano, no već i samo malo pomnije osluškivanje glasa njegovih građana pokazuje kako se iza tog lica krije niz ozbiljnih komunalnih problema. Neki od njih su, štoviše, nespojivi ne samo s gradom koji se voli nazivati europskom metropolom već i s 21. stoljećem.
Sveta Klara i niz problema
Jedno od gradskih naselja koje vrvi problemima jest Sveta Klara. Smješteno u Novom Zagrebu, ovo je naselje od početka građeno gotovo pa stihijski te ne čude primjedbe njegovih stanovnika.
"Utinjska ulica glavna je ulazna cesta u kvart, a ni na jednoj strani nema nogostupa. Zavoji su izuzetno opasni jer nemate kuda hodati osim kolnikom. Djeca tim putem idu do autobusne stanice, a kad smo kod njih, neke nisu ni označene niti imaju nadstrešnicu. Ljudi su prisiljeni čekati autobus na rubu kolnika", požalila nam se jedna građanka koja živi u tom naselju.
Njezin sugrađanin dodaje: "Vjerujem da ste upoznati s većinom naših problema ako ste barem jednom prošli automobilom kroz Svetu Klaru. Gorući problemi su loša infrastruktura i nedostatak vrtića, sadržaja za građane.
S obzirom na to da naselje trenutačno doživljava veliku urbanizaciju i privlači dosta ljudi povoljnim cijenama stambenih kvadrata, smatram da je također sramota da stanovnici autobuse javnog prijevoza čekaju na neoznačenim stanicama, koje su nenatkrivene i opasne."
Čitateljica iz Sesvetskog Kraljevca, najistočnijeg zagrebačkog mjesnog odbora, koja živi u ulici koja nosi naziv Bedem ljubavi, rekla je kako je njezina ulica naseljena više od 25 godina, no i dalje nije asfaltirana.
"Zbog velikih rupa teško je kretati se automobilom, a čim padne kiša, sve je poplavljeno. Nadam se da ćete uspjeti usmjeriti pažnju na našu ulicu i probleme u njoj", navela je čitateljica.
Njezina sugrađanka iz Resnika poručuje pak da i njih već desetljećima muče veliki problemi. "U većem dijelu ovoga naselja još uvijek nije riješen problem kanalizacije iako gradske vlasti to već godinama obećavaju. Nažalost, još ništa od toga, pa su ljudi prisiljeni svaka dva tjedna ispumpavati sabirne (septičke) jame, što iziskuje jako velike troškove. Nadam se da ćete nam pomoći naći rješenje ovog velikog problema i tako uvelike olakšati život stanovnika ovog naselja", kazala je ona.
Kanalizacija, parkiranje i - pauk
Problema s nepostojećom kanalizacijom imaju i u Ulici Zvečaj, u Gračanima. "Nekoliko kućnih brojeva nema kanalizaciju. Naime, već 27 godina čekamo rješenje vlasnika, Grada, Vodovoda, raznoraznih ministarstava... Poslali bismo vam fotografiju ili snimku kanalizacije, ali mi je eto - nemamo", poručila je čitateljica koja živi u toj ulici.
Da ni na zapadu grada nije bolje, dokazuje primjer iz Ježdovca. "Živim s obitelji u Ježdovcu, tek nekoliko kilometara od grada. Muči nas što u nekim ulicama još nema kanalizacije, pa tako ni u našoj. Još je veći problem nepropisno odlaganje otpada u šumi koja je stotinjak metara od kuća. O tome su mediji izvještavali prije nekoliko godina, no ništa se još nije promijenilo", kazala je gospođa koja živi u tom naselju.
Problemi ne postoje samo u rubnim dijelovima grada. Primjer je i već zloglasno parkiranje u Srednjacima. "To je doista prestrašno. Jednom sam oko ponoći punih 40 minuta kružila po kvartu i tražila parking. Da na koncu ipak nisam našla jedno slobodno mjesto, ostavila bih auto i nazvala pauka da ga odnese, da mogu ići kući spavati", rekla nam je čitateljica.
Dodala je kako je problem najveći u večernjim satima, kad su ljudi kod kuće. "Treba naći neko rješenje jer ovo stvarno nije normalno."
"Pokušajte doći i parkirati na legalnom mjestu bilo koji dan poslije 17 sati. To je nemoguća misija", poručuje i drugi čitatelj koji ondje živi. "Stanovnici su primorani parkirati na zelene površine, vatrogasne putove, otići u drugi kvart.
Postoji garažni objekt u Ulici braće Domany, ali građen je za vrijeme Jugoslavije pa su mu takva i mjesta, za fiću i stojadina. Osim toga, ljudi koji imaju garažna mjesta u tom objektu ili novijim zgradama, koriste garažu najviše kao spremište. U Srednjacima živi puno ljudi, zgrade u Hećimovićevoj, Kikićevoj, Filakovca, Vincenta iz Kastva, Braće Domany su ogromne", navodi on.
Istaknuo je na koncu i kako imaju problema i s neredovitim odvozom smeća te razbijenim kontejnerima.
Mnoštvo pitanja - samo jedan odgovor
Poslali smo o svemu ovome upite i Gradu. Do objave ovog teksta stigao je samo dio odgovora na jedno pitanje pa ćemo ostale objaviti po prispijeću.
Iz podružnice Čistoća odgovorili su na dio upita koji se tiče neredovita odvoza smeća u Srednjacima. Odgovor prenosimo u cijelosti.
"Postojeći kalendar odvoza otpada koji trenutačno primjenjuje Zagrebački holding d.o.o. podružnica Čistoća zadovoljava potrebe korisnika grada Zagreba za odvozom svih vrsta otpada. Ako postojeći kapaciteti spremnika nisu dostatni za zbrinjavanje bilo koje vrste otpada, podružnica Čistoća u dogovoru sa stanarima dodijelit će dodatne spremnike, a u toj situaciji molimo da nam se pisanim putem obrati predstavnik stanara radi dogovora.
U međuvremenu, ako se na bilo kojoj lokaciji na Srednjacima ili nekom drugom dijelu grada uoči onečišćenje, izvanredno ćemo osigurati interventni odvoz kako se otpad ne bi predugo zadržavao na javnoj površini. Podsjećamo, građani svakodnevno imaju mogućnost svoj otpad odložiti na reciklažnim dvorištima, kojih je 19 u gradu Zagrebu, a najbliže građanima Srednjaka je MRD Trešnjevka Jug.
Zahvaljujemo i ovom prigodom građanima na savjesnom odnosu prema otpadu koji nastaje u kućanstvima s obzirom na to da smo u 2020. godini zabilježili veliki rast odvojenog prikupljanja otpada, tako je stopa odvojenog skupljanja otpada za grad Zagreb za 2020. godinu 29,88 %, što je povećanje za 75 % u odnosu na 2019. kada je ta stopa iznosila 17,1 %.
U 2020. je skupljeno 314 % više biootpada, 29,83 % više otpadnog papira, 48,32 % više otpadnog stakla, 97,26 % više otpadne plastične ambalaže, 4,13 % više otpadne odjeće, 25,62 % više glomaznog otpada, a 17,18 % više otpada skupljenih u reciklažnim i mobilnim reciklažnim dvorištima."
Hoće li se išta od ovih problema riješiti u skorije vrijeme, ostaje nam vidjeti. Građanima možda ovaj put na ruku budu išli upravo - izbori.
Uoči lokalnih izbora u svibnju DNEVNIK.hr pokrenuo je projekt ''Što vam smeta u vašem mjestu?''. Na naš mail reporter@novatv.hr možete slati fotografije i videe onoga čime ste nezadovoljni. Možete snimiti i sebe pa nam ispričati probleme iz vaše općine, grada, županije.
Vaše zanimljive priče ćemo objaviti, ali ono što je još važnije - pokušat ćemo pronaći odgovore kad će se problem riješiti i zašto već nije.