Dijelovi će ostati u prirodi i do neke iduće epidemije, a dio će završiti i na našem stolu: Stručnjaci objašnjavaju koliko maskama treba da se razgrade

U moru, na obali ili u šumi. Jednokratne zaštitne maske, osim što su preplavile lica ljudi diljem svijeta, preplavile su i prirodu. I baš taj jednokratni zaštitni materijal predstavlja veliku opasnost za brojne divlje životinje. Ribe, ptice, rakovi i ježevi samo su neke od žrtava COVID otpada. Maske i rukavice životinje uglavnom zamjenjuju za hranu, i tu nastaje problem.

"Vrlo često životinje se zapletu u njih, što u najdrastičnijim slučajevima može uzrokovati i smrt od gušenja, ali i neke zdravstvene probleme, koji mogu onda kasnije opet posljedično uzrokovati smrt ili bolest životinje", objašnjava Nina Brnić iz Zelene Istre.

Zato je s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu poslano upozorenje. Dva poteza škarama neka nam postanu navika prije bacanja maski u otpad.

"Apeliramo na građane da odlažu otpad na za to predviđena mjesta te da dodatno prerežu gumice na zaštitnim jednokratnim maskama, isto tako i gumene rukavice. Dugoročno se također količina otpada može smanjiti i korištenjem višekratne zaštitne opreme, kada je god to, naravno, moguće", kaže Maja Lukac iz Oporavilišta za divlje životinje Veterinarskog fakulteta.

Primjerice, samo u pulskoj općoj bolnici dnevno se iskoristi i baci oko 1000 zaštitnih maski, što je dvostruko više nego prije pandemije.

Na globalnoj razini brojke su zastrašujuće. Procjenjuje se da se u svijetu svake minute iskoristi i baci oko 3 milijuna jednokratnih zaštitnih maski. To bi značilo u satu oko 180 milijuna. Većina njih izrađena je od izdržljivih plastičnih materijala i njihova razgradnja može trajati stoljećima.

"Polipropilen od 20 do 30 godina, a poliester između 200 i 300 godina. Dakle, ono što odbacimo sada, za 300 godina će još biti u okolišu", objašnjava Brnić.

Ali i na našim stolovima.

Mikroplastika u hranidbenom lancu

Doktorica iz Centra za istraživanje mora pri Institutu Ruđer Bošković Mirta Smodlaka objasnila je našoj Lini Dollar kakav je put maske koja završi u moru.

''Prvo ostaje u okolišu neko vrijeme i nakon toga se zbog različnih faktora, sunca, valova i drugih parametara, razgrađuje. Prvo se razgrađuje na neke veće komade i nakon toga na manje komadiće, na takozvanu mikroplastiku koja je manja od jednog centimetra. Ona tada, osim što završava u moru, završava i u hranidbenom lancu'', rekla je.

Pročitajte i ovo Ekološki problem Životinje se zapetljavaju u odbačene maske: Veterinarski fakultet u Zagrebu objavio važno upozorenje

Otkrila je da će i na neki način te maske doći i na naš stol, ali i u naše tijelo. ''Volim napomenuti da mi dijelove gdje mikroplastika završava, dakle u utrobi, ne jedemo. Međutim, postoje drugi organizmi koji filtriraju tu mikroplastiku, to su školjkaši ili rakovi, i ta tkiva mi jedemo'', istaknula je.

Zasad nije poznato koji je utjecaj te mikroplastike na ljudski organizam. ''Ona ima mogućnost vezivanja na sebe nekih kemikalija i tu može doći do opasnosti'', kazala je.

Kada je riječ o zagađenosti Jadrana, Smodlaka je istaknula da je on vrlo specifičan. ''Mikroplastika u Jadranu će dugo, dugo ostati u tom okolišu'', poručuje Smodlaka.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr