Sada se zaziva ime strateški važne tvrtke oko koje se godinama lome koplja i nižu obećanja, međutim malo što se događa. Imunološki zavod, sada je jasno, važna je karika za javno zdravlje.
"Bitan je zbog specifičnosti svoje proizvodnje. Nemate puno firmi u svijetu koje proizvode virusna cjepiva. To je zato što za proizvodnju virusnih cjepiva morate imati takozvane matične sojeve koje Hrvatska ima, koji su pohranjeni i čuvaju se na minus 60 i nešto stupnjeva i samo čekaju da netko od njih počne proizvoditi. Mi ih imamo, odnosno Hrvatska ih ima za nekih 600 do 800 godina proizvodnje. To je baza za cjepiva protiv ospica i rubeole“, kaže Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog zavoda.
Godine nemara i pokušaji privatizacije ugasili su proizvodnju. No govori nam ravnatelj, kada imate znanje i tehniku, možete se brzo prilagoditi novim virusima, a ovako samo pomažu oko podloga u epruvetama za transportno testiranje na Covid.
"I na taj način povećavati mogućnost za veći broj ljudi koji mogu biti testirani na Covid", dodaje Čardžić.
U jednoj od reorganizacija Imunološkog, Sveučilište u Zagrebu uskočilo je spasiti istraživački sektor.
"Nalazimo se u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu, a radi se zapravo o jedinici koja je do prije sedam godina bila Odjel za istraživanje i razvoj Imunološkog zavoda i zapravo se nalazimo u istim prostorima", kaže dr. sc. Beata Halassy iz Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji.
Stvaraju znanje koje treba pretočiti u proizvod. Imunološki bi proizvodio virusna cjepiva, zmijske protuotrove, proizvode od krvne plazme kao što su antitetanusi i lijekovi protiv bjesnoće, interferoni.
"Mi smo se od prvog trenutka dogovorili da pokušamo utjecati na politiku da vrati, da reorganizira Imunološki zavod i da se on ponovno može baviti i proizvodnjom", govori prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu.
Centar za istraživanje sveučilišta, Zavod za transfuziju i Zarazna bolnica prijavili su se na natječaj Hrvatske zaklade za znanost projektom prikupljanja krvne plazme od onih koji su Covid preboljeli.
"I sad da Imunološki ima kontinuiranu proizvodnju, Hrvatska bi zapravo u vrlo kratko vrijeme mogla napraviti i prvu specifičnu terapiju protiv ovog novog virusa. Naime, od prikupljene plazme onih koji prebole, koji imaju antitijela u svojoj krvi mogla bi se prikupiti ta plazma i preraditi u specifični imunoglobulin. Sad će to biti malo teže", objašnjava dr. sc. Beata Halassy.
I dok znanstvenici znaju što bi i kako bi, političari su neodlučni.
"Rade na tome i ministri gospodarstva, i ministar zdravstva, i ministar državne imovine u suradnji s Gradom“, rekao je premijer Andrej Plenković.
"Ostaje strateška odrednica grada i ove godine smo 50 milijuna kuna izdvojili i čekamo kao ozebli sunce da nam se resorni ministar javi i da to počnemo rješavati", izjavio je Milan Bandić.
Potrebno je izgraditi pogon po najnovijim standardima, no za dugoročno javno zdravlje to ne bi smio biti problem.
"Nemaju svi interes javnog zdravstva. Čak i oni koji se nominalno zalažu za javno zdravstvo, njihov interes nije javno zdravstvo. Njihov je interes da ne proizvodi konkretno Imunološki, nego da proizvodi netko drugi i da ti proizvodi dolaze na hrvatsko tržište od nekog drugog. To je prilično jasno", misli ravnatelj Čardžić.
Sada kada su konačno influenceri oni koji bi to trebali biti - znanstvenici, stručni ljudi, liječnici, možda i uspiju utjecati na politiku koja se s našom znanstvenom pameti ponosi, ali malo što daje.
"U razvijenim zemljama svijeta ulaganje u istraživanje i razvoj ulaganje je u napredak, u razvoj. To je investicija, a ne trošak i tako bi trebali gledati na nas", smatra Miljenko Šimpraga.
Očito je da imamo znanje, no nedostaje pogon koji bi zatvorio krug.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr