AKTIVNO U BRUXELLESU

Usvojena rezolucija o pomoći Hrvatskoj nakon potresa, europski čelnici sada raspravljaju o usklađivanju borbe protiv pandemije

Europski čelnici počeli su u četvrtak navečer virtualni samit o usklađivanju mjera protiv pandemije koronavirusa, uključujući ubrzanje cijepljenja, zajedničke potvrde o cijepljenju i ograničavanju putovanja. Nešto ranije, u popodnevnim satima Europski parlament usvojio je rezoluciju za pomoć Hrvatskoj nakon potresa.

Hrvatskoj treba pomoć odmah i sada, poručili su danas u Europskom parlamentu hrvatski zastupnici. U rezoluciji koju su iznijeli traže od Europske komisije više fleksibilnosti, manje administracije i birokracije kako bi se što prije pomoglo u sanaciji štete i revitalizaciji Banovine.

Inicirao ju je IDS-ov Valter Flego, a podržali svi hrvatski europarlamentarci. Od Europske Komisije traži se da iskoristi sve raspoložive instrumente kako bi se pomoglo sanirati posljedice i revitalizirati potresom pogođeno područje.

Rezolucija je prihvaćena sa 677 glasova za, a glasovala su ukupno 683 zastupnika. Zastupnici ističu - važno je što u ovoj nevolji nismo sami. Konkretan novac iz Fonda solidarnosti stići će kada se obavi procjena štete.

"Vjerujem da novac možemo očekivati već u prvoj polovici ove godine, ali nije to izgovor za ne raditi, ne činiti. Upravo obrnuto, treba raditi, treba projektirati povratak života, gospodarstva", rekao je Valter Flego.  

Od Hrvatske se očekuje da prioritet stavi na obnovu kuća i zgrada koje će biti otporne na potrese. Moraju se osigurati najviši seizmički standardi za sve zgrade i infrastrukturu. Cilj je da osiguravanje sredstava ne bude ništa lošije nego u ožujku. Nakon prihvaćene rezolucije, na potezu je Europska komisija.

Počeo virtualni samit o koroni

Više članica EU-a najavljuje da će pooštriti mjere kako bi spriječile širenje novih sojeva otkrivenih u Velikoj Britaniji i Južnoafričkoj Republici.

Belgija je najavila da će predložiti privremenu zabranu svih putovanja između država članica koja nisu nužna barem do kraja veljače.

Belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmes kaže da je jedan od razloga za takav prijedlog i solidarnost sa sektorima koji ne mogu raditi zbog pandemije, poput ugostiteljstva.

Kaže da nije pošteno reći nekim ljudima da ne mogu raditi, a istodobno dopuštati putovanja koja nisu nužna. U Belgiji je nakon božićnih i novogodišnjih blagdana zabilježen rast broja zaraženih jer su mnogi otputavali unatoč preporukama da to ne čine. Sada se opet pribojavaju da će se isto ponoviti i nakon školskih praznika sredinom veljače.

Kako bi se spriječilo brzo širenje novih sojeva virusa u EU-u ukazuju na važnost sekvenciranja genoma covida 19 kako bi se prepoznale mutacije.

Testiranje je i dalje jedan od najvažnijih alata za suzbijanje pandemije. U srijedu su članice EU-a postigle dogovor o međusobnom priznavanju antigenskih testova.

Brzi antigenski testovi su manje pouzdani od PCR testova, ali je njihova prednost u tome što se rezultati dobiju za manje od pola sata. Najučinkovitiji su na vrhuncu zaraze, kad osoba počne iskazivati simptome i u idućim danima.

Sljedeća tema je proces cijepljenja koji je usporen zbog nedovoljnih količina raspoloživog cjepiva, posebice nakon što je Phizer najavio privremeno smanjenje proizvodnje u sljedećih nekoliko tjedana.

Čelnici će razgovarati i o potvrdama o cijepljenju, vrlo osjetljivoj temi koja otvara mnoga pitanja.

Grčki premijer Kiriakos Micotakis nedavno je predložio da se potvrde o cijepljenju koriste kao svojevrsne putovnice kako bi cijepljene osobe mogle slobodno putovati, a u cilju oživljavanja turizma.

U EU kažu da se potvrde o cijepljenju uobičajene u zdravstvenim sustavima, da je drugo pitanje u koje se svrhe mogu koristiti te da nikad nitko u institucijama EU-a nije koristio izraz putovnice za te potvrde.

Dok se ne cijepi dovoljno ljudi, prerano je govoriti o tome kako će se koristiti te potvrde, kažu u Europskom vijeću i u ovom trenutku to bi značilo diskriminaciju onih koji nisu imali ni priliku cijepiti se u odnosu na one koji su već dobili cjepivo.