Kako je navedeno, suhi, podražajni, uporni kašalj, zamor i zaduha, mogu skrivati ozbiljne komplikacije i predstavljaju potencijalnu životnu ugrozu. Za takve pacijente u bolnici je organiziran rad pulmološke post-COVID ambulante, a liječnici koji u njoj rade, ako utvrde i druge komplikacije, traže konzilijarna mišljenja kolega drugih specijalnosti.
Post-COVID sindrom stanje je s kojim se liječnici sve češće susreću kod pacijenata koji su preboljeli COVID-19 i kod kojih je ta bolest ostavila posljedice, a time otvorila put prema ozbiljnim komplikacijama koje zahtijevaju daljnje praćenje i liječenje.
U predstojećem razdoblju moguć je intenzivan porast takvih bolesnika koji će se u bolnice javljati s naknadnim komplikacijama, pri čemu je značajan dio njih imao lakši oblik bolesti, koji do sada nije zahtijevao bolničko liječenje, priopćio je KBC. Uz to, navodi, dio osoba koje su preboljele COVID-19 ima vrlo ozbiljne posljedice i komplikacije bolesti te je takvih pacijenata sve više.
Prema sadašnjim procjenama, oko 16 posto bolesnika s dijagnozom COVID-19 razvija upale pluća, a kod pacijenata koji se liječe u intenzivnim jedinicama trećinu bolesnika očekuju posljedice i kad prebole bolest.
Najrizičniji bolesnici za razvoj post-COVID komplikacija su oni liječeni u intenzivnim jedinicama uz pomoć mehaničke ventilacije, pacijenti koji su liječeni visokim protokom kisika, zatim pacijenti koji se s bolničkih odjela otpuštaju s koncentratorima kisika, te pacijenti koji se otpuštaju s ozbiljnijim tegobama, ističe KBC.
Plućne embolije se javljaju u dijelu bolesnika u akutnoj fazi COVID-19 bolesti kao dio cjelokupnog patofiziološkog zbivanja, no dio bolesnika po preboljeloj covid infekciji, u fazi oporavka ima povećanu sklonost stvaranju tromba i opasnost od razvoja plućne embolije. Očekuje se da će dio bolesnika s promjenama na plućima razviti i trajne posljedice kao što je razvoj plućne fibroze.
COVID-19 primarno je respiratorna bolest, no zbog zahvaćenosti pluća može doći do sekundarnog oštećenja drugih organskih sustava pa tako i srčano-žilnog sustava koji je funkcionalno povezan s plućima i opterećuje srce.
U praćenju bolesnika s post-COVID sindromom značajnu ulogu imaju specijalisti kliničke radiologije, a ključnu ulogu u detekciji patoloških promjena na plućima ima CT grudnih organa. Jedna od post-COVID komplikacija je i plućna tromboembolija kod koje ključnu ulogu u dijagnostici ima CT plućna angiografija, koja podrazumijeva pregled plućnih krvnih žila s uporabom kontrastnog sredstva.
S obzirom na to da navedene post-COVID komplikacije nerijetko imaju vrlo sličnu simptomatologiju, o izboru dijagnostičke pretrage kliničari će se konzultirati prema specifičnoj situaciji za stanje svakog bolesnika, doznaje se iz riječke bolnice.