Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, za Dnevnik Nove TV je kazala da nove Vladine mjere jesu ono što se u ovom trenutku traži, ali i da bi bilo bolje da su one donesene prije dva tjedna.
''U međuvremenu su neki poduzetnici na osnovu informacija koju su imali protekla dva tjedna donosili odluke koje sad mogu biti nepovratne. I dalje je to, ja bih rekla, na vrijeme'', smatra Vizek. Kaže da je sada najvažnije pitanje kako će se nove mjere financirati, a da se pritom ne naruše neki drugi ekonomski odnosi.
''Država je ta koja u ovakvom trenutku mora u na neki način sanirati nastalu štetu i sve dionike ove ekonomije osigurati od globalnog šoka od kojeg se sami ti dionici, poduzeća, kućanstva, zaposleni, ne mogu sami osigurati'', kaže stručnjakinja.
Ipak, ističe da Hrvatska nije sama u ovoj u situaciji. ''Eskalacija javnog duga i eksplozija fiskalnih deficita će se dogoditi u cijelom svijetu, a s kakvim točno posljedicama – to je u ovom trenutku prilično nezahvalno govoriti'', poručuje Vizek.
Ravnoteža između pomoći i bankrota
Na pitanje postoji li još neka mjera za pomoć gospodarstvu koja bi se eventualno mogla uvesti, Maruška Vizek kaže da se uvijek može više, no da se treba paziti na ravnotežu između spasa gospodarstva i puta u bankrot zemlje.
''Sad treba imati i hrabrosti, ali i umješnosti da se održi balans u tom nekom ekonomskom plesu na žici i da se napravi što je više moguće s onim sredstvima koje imamo na raspolaganju ili koja ćemo tek morati namaknuti'', ističe.
O situaciji u Europi
Ravnateljica Ekonomskog instituta osvrnula se i na ekonomsku situaciju u Europi podsjetivši da je Europska središnja banka obećala dati 750 milijardi eura za zemlje koje su usvojile euro kao valutu.
''Nesreća u europskoj zoni je što će Španjolsku možda, a Italiju vrlo vjerojatno trebati spašavati. Italija je prevelika da se spasi i zapravo nas tek sad čeka novi val dužničke euro krize i mislim da će se ponovno početi postavljati pitanja o budućnosti eura kao zajedničke valute'', pojasnila je Vizek i zaključila da nas čekaju zanimljiva.
Maruška Vizek ističe kako se čini da nitko ne spori da Hrvatsku čeka kriza nakon epidemije. Objašnjava da se tijekom dva uzastopna tromjesečja treba zabilježiti smanjena aktivnost gospodarstva kako bi se mogla službeno proglasiti recesija.
''Mi još ne znamo kakvo će biti prvo tromjesečje ove godine. Ono još može biti pozitivno, što znači da ćemo tek kad zbrojimo drugo i treće znati da smo zasigurno u recesiji. Iako, mislim da, s obzirom na situaciju i neke pokazatelje koje imamo, nema dvojbe da je ovo što se sada događa recesija'', smatra stručnjakinja.