170 NOVOZARAŽENIH

Nacionalni stožer objavio brojke: Preminule četiri osobe, nisu bile cijepljene. Nadopunjena odluka o ograničavanju okupljanja

Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske na konferenciji za novinare izvijestio je o najnovijim informacijama o epidemiji korone u Hrvatskoj.

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je danas svoju redovnu sjednicu, s početkom u 11 sati.

Vili Beroš kazao je kako u posljednja 24 sata imamo 170 novozaraženih, a testirano je 5397 osoba. Četiri su osobe preminule, a nijedna od njih nije bila cijepljena. "Bile su starije dobi - godišta 1926., 1929., 1936. i 1937. Cjepivo je moglo promijeniti ishod ove bolesti", naglasio je.

Krunoslav Capak kazao je: "U odnosu na prošli tjedan imamo 9,3 posto više novozaraženih. Inicdencija nam je 50,1. Najviša je u Dubrovačko-neretvanskoj, a najniža u Virovitičko-podravskoj županiji. Po incidenciji u EU-u Hrvatska je na 10. mjestu od 27 zemalja, a po stopi smrtnosti smo na 20. mjestu. Imamo 3,1 posto pozitivnih u ukupnom broju testiranih." Dodao je i da je sekvenciranjem dokazan udio od 84 posto delta-varijante virusa.

Beroš je komentirao novu koronakartu i ponovio da smo trenutačno najsigurnija turistička destinacija, stoga je ukazao na potrebu odgovornosti da te rezultate očuvamo. "Svaka decimala koja povećava broj cijepljenih korak je prema zaštiti zajednice. Žalosti me što imamo četvero preminulih sugrađana koji možda nisu morali tako završiti da su se cijepili. Zato ponovno apeliram na starije sugrađane - molimo vas da se cijepite, tako štitite svoj život."

Cijepljenje medicinskih sestara

Kazao je i da će se aktivirati patronažna služba, koja će ako treba ići od vrata do vrata i podsjetiti starije sugrađane da se cijepe. 

"S predsjednikom Hrvatske komore medicinskih sestara razgovaramo o cijepljenju među medicinskim sestrama. Važno je da oni koji pružaju zdravstvenu zaštitu, pružaju sigurnost. Razgovara se o brojnim opcijama. COVID potvrde poticat će tu zdravstvenu sigurnost u sustavu. Uz poziv starijima na cijepljenje spomenut ću da u mlađim dobnim skupinama ljudi ne moraju biti zabrinuti za ishod u većini slučajeva, no oni predstavljaju taj rezervoar u kojem virus može mutirati, postati opasniji. Cijepljenjem sprječavamo mogućnost virusa da evoluira i preživi", kazao je Beroš.

Davor Božinović kazao je da su produžili trajanje četiriju odluka, koje će sada vrijediti do 15. kolovoza - nošenje maski, posebna organizacija rada za trgovinu, način organizacije javnog prijevoza te ograničavanje okupljanja. Kazao je kako su potonju odluku nadopunili te da djeca mlađa od 12 godina ne moraju imati COVD potvrde ako s roditeljima ili skrbnicima idu na neka okupljanja, kao što su svadbe ili slično. Te se mjere primjenjuju za cijelu Hrvatsku, a na području jadranskih županija na snazi su strože mjere, donesene 23. srpnja.

Mora se računati da će virus biti dugo s nama

Markotić je na pitanje o tome kako je CDC navodno objavio da se delta-soj širi jednakom brzinom kao vodene kozice, kazala: "Brže širenje delte uzrokovalo je ovako brzi pobol i sad je već više od 80 posto infekcija zbog delta-varijante. Usporedba s vodenim kozicama može stajati, vjerojatno ćemo do kraja ovog dijela četvrtog vala imati i druge usporedbe. Oba se virusa prenose kapljičnim putem. Iz izvješća dosad znamo da delta nema specifičnih simptoma, a brzo širenje rezultira time da veći broj ljudi razvije kliničku sliku. Njih oko 10-20 posto bit će hospitalizirano, teže oboljeti. Kad imamo velike brojeve, imamo veći broj onih u bolnici i na respiratoru.

Danas imamo mladog čovjeka koji je došao prije nekoliko dana, jučer je na respiratoru, danas na ECMO-u. Inače je zdrav, osim što ima rizik pretilosti."

Na pitanje širi li se delta-soj više i među cijepljenima, Markotić je kazala: "Nije nešto što je neuobičajeno, još uvijek to nije službeno, prati se cijelo vrijeme, CDC još nije ništa službeno objavio. Čovjek koji je cijepljen štiti sebe, on i dalje može imati virus u nosu. Virus cijepljenoj osobi neće ništa napraviti, ali može prijeći na druge. Zato cijepljeni nose maske. Oni koji su cijepljeni zaštitili su sebe."

"Virus je zahvatio cijeli svijet. Očito se mora računati na to da će on dugo biti s nama, nitko sad ne zna koliko. Logika je da će se svi koji nisu cijepljeni prije ili kasnije zaraziti. Poanta je da se cijepljenjem može postići ono o čemu je govorila dr. Markotić. Neki razmišljaju o trećoj dozi, o modificiranom cjepivu u budućnosti. Najbolje se s ovom pošasti nositi tako da umanjimo mogućnost širenja zaraze, da primimo cjepivo i zaštitimo se", dodao je Božinović.

Alka i proslava Oluje

O mogućem obveznom cijepljenju Beroš je rekao: "Sve su opcije na stolu. Niz faktora utječe na to koju ćemo opciju odabrati. Prvenstveno su to epidemiološki elementi. Sad dominira pametna upotreba COVID potvrda. To možemo upotrijebiti da se održi sigurnost obavljanja funkcija u bilo kojem sektoru. Obveza u ovom trenutku nije opcija. To omogućuje i onima koji se neće cijepiti konstantno testiranje i provjeravanje za COVID potvrdu. S obzirom na sadašnji element, većina u Europi razmišlja o pametnoj upotrebi tih potvrda, a ne o obveznom cijepljenju.

No ako dođe do opterećenja zdravstvenog sustava, sve su opcije otvorene."

Na pitanje kako će izgledati proslava Oluje i Alka u Sinju, Capak je kazao da epidemiološki okvir još nije gotov, ekipe su na terenu u Kninu i sve će biti poznato u ponedjeljak. "Proslava će izgledati slično kao i prošle godine, vjerojatno će biti nešto više ljudi. Što se tiče Alke, za sve događaje na kojima se predviđa više od tisuću osoba, predloženo je da okvir za Alku bude COVID putovnica i pola mjesta koja se predviđaju, Nacionalni stožer dao je pozitivno mišljenje za taj županijski okvir. Što se tiče Gospe, nemamo zasad ništa."

Na pitanje reporterke Dnevnika Nove TV Sanje Vištice o tome kako cijepljene osobe koje ipak budu zaražene mogu razaznati simptome korone od nekih drugih prehlada ili infekcija, Markotić je rekla: "Nažalost, kod većine respiratornih bolesti javljaju se blaži simptomi poput šmrcanja i slično. Nema simptoma za koje mogu reći da bi ljudi bili sigurni – cijepljen sam i imam blagu infekciju. Treba poći od toga jeste li bili u rizičnim situacijama, na velikim skupovima bez zaštite, posumnjati, reći liječniku i on će onda zaključiti hoće li vas poslati na testiranje kako se ne bi širilo na druge ljude. Ne bismo smjeli odustati od maski u zatvorenom, higijene…"

"Nikad nismo rekli da oslobađamo ljude obveze nošenja maski", naglasio je Capak. Rekao je da je to samo za određeno događaje bilo dopušteno. "To ne znači da se sve odvija kao prije korone. Smatramo da su naše mjere dobre i sukladne novim saznanjima."

"Bliže smo zelenom", naglasio je Capak. "Naša incidencija je 50,1, a za Jadran 96,5. Incidencija nam se može širiti do 200 ako održimo udio testiranih ispod 4", dodao je. Beroš je dodao: "Boju u kojoj se nalazimo određujemo sami. Ako se budemo ponašali sukladno mjerama, cijepili se, nema razloga da ne budemo u zelenom." 

Božinović je kazao da su mjere dobre, dobro postavljene. "Mi cijelo vrijeme balansiramo, nakon onog prvog lockdowna svaki smo put u dijalogu s javnosti i na brojnim sastancima promišljali što se može napraviti i koliko su ljudi spremni toga se pridržavati. Mislim da smo postigli racionalan balans između zaštite i mjera i omogućili da se živi više-manje normalno, puno normalnije nego drugdje. Živimo ovu epidemiju iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Brojke treba gledati dinamički. Brojevi rastu iz niza razloga, a jedan od glavnih je taj da nam broj ulazaka u RH raste. To je dobro zbog turizma. Statistički gledano možda smo bliži zelenom, no već nekoliko tjedana ne idemo u tom smjeru, nego u smjeru povećanja broja zaraženih."

Na pitanje o prvom slučaju u kojem je pacijent najavio tužbu protiv bolnice, Beroš je kazao kako nemaju podataka da je podignuta neka tužba, ali su u KBC-u Zagreb primili odštetni zahtjev obitelji koja smatra da se preminuli zarazio koronom u bolnici. "Oni su odgovorili da su poštovali sve mjere i da je postupano sukladno pravilima struke. Je li moguće očekivati tužbe? Vjerojatno jest. Mogu ponoviti da smo se od početka ponašali sukladno pravilima HZJZ-a u bolnicama. Znam za primjere gdje su pacijenti bili negativni prilikom prijema, ali su za nekoliko dana postali pozitivni. Zato smo tražili upute kako se u takvim situacijama ponašati da sustav bude siguran."

Cijepljeni, a nisu upisani u registar

Iz Šibensko-kninske županije žalili su se da mnogi cijepljeni nisu upisani u registar. "Kao administracija dali smo jasan naputak svima koji cijepe da zapis o cijepljenju mora biti prisutan u roku od 24 sata", rekao je Beroš.

"Statistika cijepljenih radi se prema bazi i ne možemo uvažiti ako netko kaže da su cijepili više, a unutra je manje. Statistika je takva na temelju postojeće baze. Upoznati smo s problemom u Šibensko-kninskoj županiji gdje stvarno imaju manjak. Taj se problem rješava. Dva su uzroka – liječnici koji su cijepili nisu odmah zapisivali, nego su radili papirnate zapise pa kasnije unosili u računalo, a drugo, bila je promijenjena informatička baza cijepljenih i rekli su nam da se te brojke ne mogu izgubiti. Oni su ih našli, došlo je do zastoja u prijenosu podataka iz jedne baze u drugu. Broj neupisanih a cijepljenih u toj županiji je oko 3000. Bilo je i drugim županijama tih problema, ali na naše upozorenje to se promijenilo", objasnio je Capak.

Božinović je na kraju presice kazao kako će, ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, iduća konferencija za novinare biti za dva tjedna.

Narančasta obala

Podsjetimo, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) u četvrtak je objavio novu koronakartu, na kojoj je hrvatska obala i dalje u narančastom, a druge mediteranske regije većinom su označene crvenom ili tamnocrvenom bojom.

Epidemiološka karta ECDC-a za Europu objavljuje se svaki tjedan na temelju 14-dnevne incidencije i udjela pozitivnih testova u ukupnom broju testiranih.

Hrvatska je obala na najnovijoj karti ostala u narančastom, što znači da je incidencija potvrđenih slučajeva manja od 50, ali je udio pozitivnih veći od 4 posto ili je 14-dnevna stopa između 75 i 200, a udio pozitivnih među testiranima manji od četiri posto.

Kontinentalne hrvatske regije i dalje su označene zelenom bojom.