Nakon posljednjeg u nizu pokušaja repatrijacije članova posade kompanije Royal Caribbean digla se pobuna na brodu Majesty of the Seas, jednom od 30 kruzera te kompanije, koliko ih u ovom trenutku pluta karipskim morem i ispred Miamija u SAD-u.
Negodovanje nekoliko tisuća ljudi koji čine posade flote ove kompanije moglo bi se proširiti jer osim što čak 63 dana stoje na mjestu, više im se ne isplaćuju ni plaće, a iako su zdravi, zbog globalne situacije s koronavirusom nitko ih ne želi primiti.
Na kruzerima je više od 450 Hrvata, piše Morski.hr. Sugovornici tog portala kažu da samo žele doma, a zbog straha od osvete kompanije ne žele da im se objavi identitet.
Započeli štrajk glađu
Neki su pomorci prije nekoliko dana započeli štrajk glađu u nadi da će tako natjerati kompaniju da što prije riješi njihov problem.
"Dva mjeseca plutamo, a nemamo više ni plaće. Očajni smo, pomozite! Non-stop se odugovlači. Sad smo trebali biti na putu za Englesku pa iz Southamptona doma, pa su nas opet zaustavili na Bahamima i da sad idemo na treći brod, Freedom of the seas i s njim na Barbados", ispričao je jedan od Hrvata zarobljen na jednom od kruzera.
Tvrde da su svi zdravi, no SAD im dopušta da odlete iz Amerike ako potpišu kaznenu odgovornost da će poštovati sve njihove uvjete, što ne žele.
Na brodovima je, osim Hrvata, još oko 300 Crnogoraca, 150 državljana Bosne i Hercegovine te oko 350 Srba. Pobunu su započeli državljani Srbije i Crne Gore.
Bez plaće od 23. travnja
Jedan od sugovornika kaže da je na brodovima trenutačno oko 20 tisuća ljudi, a oko 90 posto posade bez plaće je od 23. travnja. "Držali su samo tehničko osoblje stroja, mosta i minimum bijelog osoblja da može opsluživati brod, a sad se i to kidalo. Ovog trenutka brodovi rade na minimum manning posadi, minimum koji može sukladno zakonu opsluživati brod", ispričao je taj sugovornik za Morski.hr tražeći od vlasti da nešto poduzmu.
Brat jednog od članova posade iz Crne Gore na Facebooku je objavio apel u kojem je naveo da su svi članovi posade s područja Balkana i nekoliko drugih zemalja počeli prosvjedovati.
"Njihova tvrtka stalno odgađa putovanje i govori im samo laži. Molim vas, tko ikako može, podijelite ovo, neka svijet vidi kako velike tvrtke postupaju sa svojim zaposlenicima. Njihov je jedini grijeh što su naporno radili u uvjetima blizu ropstva i sada se jedino žele vratiti kući. Svi su dobroga zdravlja, proveli su vrijeme izolirani i nisu imali infekciju COVID-19", napisao je na Facebooku.
MVEP: Odgovornost na poslodavcu
U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kažu da od početka pandemije predano rade na pružanju pomoći hrvatskim državljanima pri povratku u Hrvatsku, pa tako i pomorcima te osoblju zaposlenom na stranim brodovima.
"Napominjemo kako odgovornost za organiziranje povratka u matičnu državu leži na poslodavcu, pravnoj osobi s kojom hrvatski državljanin ima ugovor. Međutim, diplomatsko-konzularna mreža Republike Hrvatske zajedno sa sjedištem Ministarstva, kolegama iz drugih država članica EU-a i Europskom službom za vanjsko djelovanje pruža konzularnu i svaku drugu pomoć da se olakša i, koliko je to moguće, ubrza njihov povratak u domovinu, poručuju iz MVEP-a.
Dodaju da pitanje provođenja repatrijacije ovisi o zemlji u kojoj su se pomorci zatekli jer nadležna tijela tih zemalja donose odluke o, primjerice, iskrcaju pomoraca na kopno i načinu njihova prevoženja do zračne luke i slično.
"Pomorcima i općenito pružanjem konzularne pomoći državljanima Republike Hrvatske zatečenima u trećim zemljama, ali i drugim državama članicama EU-a bavi se Radna skupina za konzularne poslove. Navedena Radna skupina jedno je od pripremnih tijela Vijeća EU-a, kojim predsjedava Hrvatska. Tako je od početka predsjedanja do danas održano 53 telekonferencija/videokonferencija pod predsjedanjem ili supredsjedanjem hrvatskog tima, a na kojima su se nastojala iznaći rješenja za repatrijaciju hrvatskih i drugih građana EU-a", napominju u Ministarstvu.
Zaključuju da da se ne mogu poduzimati jednostrani potezi, već se u razgovoru sa svim relevantnim partnerima pronalaze rješenja koja se smatraju najprikladnijima u okolnostima konkretnog slučaja.