"Svi ćemo se prije ili kasnije zaraziti omikronom" - rečenica je to koju smo posljednjih dana često mogli čuti.
Omikron je postao dominantan soj u većini zemalja i više-manje sa sobom donosi blage simptome.
Na pitanje možemo li sada sa sigurnošću reći da je omikron dosta blaži soj od prethodnih koje smo imali, Čičin-Šain iz Centra za infektološka istraživanja Helmholtz odgovorio je da uvijek u znanosti govorimo o razinama sigurnosti, ali svi dosadašnji rezultati govore da je omikron blaži.
Bilježi se 3-4 puta manje hospitalizacija po broju dijagnosticiranih ljudi, kao i 3-4 puta manje onih koji završavaju na intenzivnoj njezi.
Virusni imunolog naveo je kako je, sudeći po svim tim podacima, omikron blaži oblik bolesti, a zaraza omikronom ispoljava se češće infekcijom gornjih dišnih putova, kao što je zaštopani nos, a rjeđe s upalom pluća, što je za život opasan oblik.
Na pitanje zašto se neki cijepljeni čak i 2-3 puta zaraze, a neki se u dvije godine nisu zarazili nijednom, Luka Čičin-Šain je pojasnio da su neki ljudi prirodno sposobniji da se uhvate u koštac s infektivnim bolestima, a neki nisu - imaju manje genetske razlike.
"Kao što se ljudi razlikuju u visini i puti, tako imamo i razlike u imunitetu. Neki ljudi imaju sreće - imaju bogomdanu kvalitetnu imunost", pojasnio je gost Dnevnika.
Omikron je, kako je naglasio Čičin-Šain, izuzetno infektivan, teško ga je izbjegavati i prije ili kasnije ćemo doći u kontakt s tim virusom.
Dio znanstvene zajednice smatra da ne treba razvijati cjepivo za omikron jer će - dok se cjepivo proizvede - već zaraziti veliki broj ljudi. Virusni imunolog Čičin-Šain drži da bi zbog tako velike brzine širenja omikrona prije nego što cjepivo bude testirano - moglo biti prekasno za cjepivo.
Na pitanje može li velika razina antitijela našem tijelu napraviti nešto loše, gost Dnevnika odgovorio je da nije bilo nikakvih izvještaja da su visoki titrovi protutijela pravili probleme.
"U iznimnim slučajevima može doći do nekakvih problema, ali to su rijetke situacije i u pravilu se takvo nešto ne događa", pojasnio je Čičin-Šain te savjetovao cijepljenje i docjepljivanje.
Problemi do kojih dolazi zbog jako visoke razine protutijela u pravilu se primjećuju nakon infekcije.
Luka Čičin-Šain iznio je i svoje mišljenje o tome hoće li uskoro doći do kraja pandemije.
"Postoje proračuni da bi za delta-soj trebala kolektivna imunost od 92 posto, a za omikron bi taj postotak trebao rasti više. Podsjećam da, kad kažem 92 posto stanovništva - to onda uključuje i one skupine koje nije moguće cijepiti, primjerice djecu do pet godina, što bi značilo da oni tu imunost mogu steći tako da se zaraze", pojasnio je Čičin-Šain te zaključio kako se postavlja pitanje koliko dugo treba čekati da se dovoljno veliki postotak ljudi imunizira - bilo infekcijom, bilo cijepljenjem, kako bi pandemiji mogao doći kraj.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr