To bi trebalo ublažiti bojazan globalnih partnera vezano uz spremnost EU-a da dopusti "odljev" cjepiva, iako se europski blok suočio s poremećajem u dostavnom lancu i slabom isporukom naručenih doza.
Bruxelles je između 30. siječnja i 10. veljače odobrio 37 zahtjeva za izvoz cjepiva u 21 zemlju, rekla je glasnogovornica ne navodeći pojedinosti o količinama izvezenima iz tvornica u EU-u, pozivajući se na povjerljivost podataka.
Unija je prije uspostave izvoznog monitoringa izvezla milijune doze cjepiva u Britaniju, Izrael, Kinu i Kanadu.
Prema dužnosniku EU-a, izvoz cjepiva se od kraja siječnja odnosio samo na Pfizer/BioNTechovo i cjepivo Moderne.
Zemlje koje su nakon 30. siječnja primile cjepiva proizvedena u EU-u su Australija, Bahrein, Kanada, Čile, Kina, Kolumbija, Costa Rica, Ekvador, Japan, Kuvajt, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Oman, Panama, Katar, Saudijska Arabija, Singapur, UAE, Ujedinjena Kraljevina i SAD.
S obzirom na važnu ulogu EU-a u međunarodnom lancu opskrbe cjepivom, odluka Unije da uspostavi izvozni mehanizam izazvala je globalno nezadovoljstvo.
Ta je odluka uslijedila nakon što je britanska AstraZeneca značajno smanjila isporuku svoga cjepiva EU-u i izvijestila europske dužnosnike da ne može dostaviti cjepivo iz tvornica u Britaniji zbog obveza koje ima prema ugovoru s britanskom vladom, rekao je Reutersu europski dužnosnik u siječnju.