Velike brojke novozaraženih i danas ponovljena crna brojka od 43 preminulih te skoro dvije stotine oboljelih na respiratorima, znak su da pandemija koronavirusa ne jenjava.
Epidemiolog Bernard Kaić u razgovoru za Radio Sljeme je rekao da misli kako su mjere koje trenutno imamo trebale ranije biti uvedene i možda strože nego zaista jesu.
"Mislim da bismo onda imali manje oboljelih. Međutim, potpuno razumijem i one koji donose odluke na temelju preporuka koje dobiju jer moraju misliti i o drugim stvarima. Tko zna, možda bismo imali manje oboljelih, ali bismo imali i demonstracije na ulicama", kazao je Kaić.
Neki objekti ne bi smjeli raditi
Smatra da su stvari jednostavne - pridržavanja razmaka i higijene, nošenje maski i ostajanje doma onih koji su oboljeli.
"Ima okolnosti u kojima uopće nije svojstveno da ljudi budu na distanci i nose masku i ne dolaze uopće na ta mjesta zbog toga da bi bili udaljeni dva metra od ostalih ljudi. Takva mjesta, na kojima je jasno da nitko neće stajati na dva metra jedan od drugoga, za nekakvim stolićima, poput noćnih klubova prvenstveno, jednostavno ne bi smjela raditi, zbog toga što se tamo prenosi infekcija", smatra Kaić i dodaje da se zaraza prenosi posvuda, no da to ne znači da se prestala širiti na mjestima gdje se okupljaju mladi.
Navodi i da se na radnim mjestima treba organizirati rad na način da nema previše ljudi na poslu, te da se održava razmak i da radnici budu raspoređeni u smjenama.
U zagrebačkim školama bez epidemioloških mjera
Kaić je rekao da postoje i druga mjesta, poput škola u Zagrebu, gdje nije moguće provesti epidemiološke mjere.
"Mislim da bi sada, u ovoj situaciji, uz ovako veliku transmisiju bolesti u stanovništvu, trebalo prijeći na online nastavu, na model B, da se prepolove razredi, da bude manje učenika. Ako ikad, onda je to sada", ističe Kaić i dodaje kako je to samo jedan od primjera u kojima bi se mjere mogle postrožiti te da bi se izvanškolske aktivnosti gdje nije moguće osigurati razmak - trebale ukinuti.
"Imali smo i uživo nastavu sa studentima, ali prvenstveno je bila online. I viši razredi srednje škole i visokoobrazovne institucije, ako mogu prijeći na online nastavu, to bi bilo idealno", smatra Kaić i ističe da bi se tako eliminirao prijenos virusa unutar objekata i javnog prijevoza.
U kafićima ljudi prisiljeni biti jedni do drugih
Kaić navodi da, iako kafići imaju preporuke kojih se trebaju pridržavati, on viđa nešto potpuno drugo.
"Ja često vidim po kafićima da ljudi koji nisu zajedno došli budu prisiljeni biti blizu jedni drugima. Treba poštivati sve mjere koje vode ka smanjenju broja oboljelih", ističe.
O cijepljenju protiv COVID-a
Kaić navodi kako se očekuje da će cijepljenje protiv COVID-a biti rješenje.
"Ima radova koji su pokazali da cijepljenje protiv gripe na zdravstvenim djelatnicima, da su oni koji su se cijepili u sezoni 2019./2020. manje obolijevali od COVID-a nego oni koji se nisu cijepili", navodi i dodaje da to ne mora biti razlog: "Ne može se zapravo za sada reći da cjepivo protiv gripe štiti od COVID-a. Ali svakako je dobro cijepiti se protiv gripe jer kad dođe sezona gripe, a COVID-19 će još uvijek biti tu, bolje onda makar smanjiti onaj rizik koji se može smanjiti cijepljenjem".
O cjepivu protiv COVID-a kaže kako za sada postoji 6 ili 7 proizvođača koji nude velike količine doza EU.
"Koliko ja znam, većina zemalja u Europi će kupiti cjepivo, naravno novcem građana, nisu to novci koji su pali s neba, ali će biti besplatno za sve građane. Ono će se distribuirati po ambulantama, i za sve će biti besplatno. S tim da protiv gripe paralelno uvijek imamo i komercijalno cjepivo koje nabavljaju ljekarne pa prodaju. Mislim da ovo cjepivo neće biti na taj način dostupno", kazao je Kaić i dodao da će se i sam cijepiti protiv COVID-a. Za protivnike cjepiva navodi da će cjepivo biti dostupno samo ako je dobro i korisno.
Kaić navodi da će se u dnevne izvještaje navoditi i rezultati brzih testova.
"Kada bi se testiralo 20.000 osoba dnevno umjesto 10.000, broj novootkrivenih ne bi bio 3000, nego bi bio veći. Možda ne bi bio dvostruko veći, ali bi sigurno bio negdje 4 ili 5 tisuća", rekao je Kaić i dodao da ih neki već prijavljuju. "Recimo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji ih je počeo koristiti prošli tjedan, rezultate upisuje u tzv. centralni repozitorij laboratorijskih nalaza HZZO-a", objasnio je Kaić.