Od 21:30 do ponoći znamenitosti i prepoznatljive lokacije pet hrvatskih gradova bile su osvijetljene simbolima Europske unije i projekcijama s pozivom na glasanje. Time je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj još jednom želio podsjetiti birače da sutra imaju priliku odlučiti tko će ih predstavljati u idućih pet godina pri oblikovanju novih europskih pravila koja će utjecati na njihovu svakodnevicu.
U Dubrovniku je zasvijetlila tvrđava Lovrijenac, u Puli Zlatna vrata, u Varaždinu Gradska vijećnica, u Zagrebu Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a u Osijeku Trg Ante Starčevića. Simbolički su tako povezani sjever, jug, istok i zapad.
Nizozemci su prvi izišli na birališta i otvorili novi izborni ciklus
Hrvatsku sutra čekaju izbori za Europski parlament. Građani četvrti put imaju priliku odabrati 12 zastupnika koji će nas predstavljati u Bruxellesu i Strasbourgu. Nizozemci su prvi izišli na birališta, još u četvrtak, i tako otvorili novi izborni ciklus. Sljedeći dan na biralištima su bili Irci i Česi, danas Latvijci, Maltežani i Slovaci, a onda u nedjelju 9. lipnja preostale države članice EU-a, među kojima je i Hrvatska. Hrvatski birači moći će glasati na 6651 biračkom mjestu.
U nekim je državama moguće prijevremeno glasanje, uz registraciju, a u Češkoj i Italiji birališta ostaju otvorena dva dana.
Pravila provedbe europskih izbora znatno se razlikuju od članice do članice, a različiti su i termini glasanja. U Francuskoj i Nizozemskoj može se glasati preko opunomoćenika, a Estonija je zasad jedina članica EU-a koja dopušta i elektroničko glasanje. Razlike postoje i u drugim aspektima, na primjer u minimalnoj dobi za glasanje i pravilima o glasanju iz inozemstva. Tako u Austriji, Belgiji, Njemačkoj i na Malti birački prag iznosi 16 godina, a u Grčkoj 17. U većini zemalja biračko pravo stječe se s napunjenih 18 godina, baš kao i pravo na kandidaturu. No u Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Estoniji, Irskoj, Latviji, Litvi, Slovačkoj i Poljskoj kandidati moraju imati napunjenu 21 godinu, u Rumunjskoj 23, a u Grčkoj i Italiji 25. Bira se 720 zastupnika, koliko će ih biti u ovom sazivu Europskog parlamenta.
Turbulentno razdoblje u Europi
Riječ je o prvim izborima otkako je Velika Britanija postala jedina zemlja koja je formalno napustila Europsku uniju, 2020. godine, takozvani Brexit. Nije to jedini (geo)politički izazov s kojim su se Europa i Europski parlament suočili u mandatu koji prolazi. Ne zaboravimo pandemiju koronavirusa i rat u Ukrajini.
Europski parlament donosi zakone koji utječu na svakodnevni život gotovo 450 milijuna građana Europske unije. Borba protiv klimatskih promjena, poboljšanje radnih uvjeta, poticanje održivije potrošnje i promicanje modela kružnog gospodarstva samo su neke od inicijativa koje su utjecale i na naše živote.
Što nas čeka sljedećih pet godina?
Procjenjuje se da u EU-u ima oko 360 milijuna građana s pravom glasa. U Hrvatskoj je u registru više od 3,7 milijuna birača, a prema podacima Eurostata njih oko 215 tisuća na europske izbore izlazi prvi put.
Kako bi informirao i potaknuo birače na veću izlaznost, Europski parlament posljednjih nekoliko mjeseci provodio je komunikacijsku kampanju "Iskoristi svoj glas. Ne daj da ti drugi kroje budućnost". Kampanju su podržale brojne udruge, privatni i javni sektor, ali i zvučna imena i kreatori digitalnog sadržaja.
Sutra svi imamo priliku izabrati europski put sljedećih pet godina. Demokracija se ne smije uzimati zdravo za gotovo. Pogotovo zato što znamo koliko je krhka i kako se u trenutku stvari mogu promijeniti. Izbori su kolektivna odgovornost koju svi dijelimo.
Biračka mjesta u Hrvatskoj otvaraju se sutra u 7, a zatvaraju u 19 sati. Iskoristi svoj glas!
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u partnerskoj suradnji s Uredom za Europski parlament u Hrvatskoj po najvišim profesionalnim standardima.