U Državnom zavodu za statistiku (DZS) predstavljeni su rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj 2011. godine koji se odnose na stambene jedinice i njihova obilježja te podatke o stanovništvu prema migracijskim i ekonomskim obilježjima.
Rezultate je predstavio ravnatelj DZS-a Marko Krištof, a među najzanimljivim se podacima ističe broj stanova. U Hrvatskoj ih je 2011. godine bilo 2.246.910, što je 19,7 posto više nego na popisu 2001. godine, kada ih je ukupno bilo 1.877.126.
>> Evo zašto nestali Vukovarci nisu uključeni u popis stanovništva
Nastanjenih je stanova bilo 1.496.558, od čega najveći postotak otpada na trosobne (34,4 posto). Slijede dvosobni (27,5 posto) i 4-sobni stanovi (18,9 posto).
Najveći je broj nastanjenih stanova (21,7 posto) izgrađen u razdoblju od 1971. do 1980. godine, 19,3 posto ih je izgrađeno između 1961. i 1970. godine, a 16,5 posto između 1981. i 1990. godine.
Privremeno nastanjenih stanova 2011. godine bilo je 342.349, a napuštenih 73.994. Stanova za odmor i rekreaciju bilo je 249.243, dok ostatak od ukupnog broja otpada na stanove koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, stanove za iznajmljivanje turistima te stanove za obavljanje ostalih djelatnosti.
U odnosu na popis 2001., najveći je porast zabilježen u kategoriji stanova za iznajmljivanje turistima - čak 244,2 posto. Osjetno je porastao i broj privremeno nenastanjenih (74,1 posto) i napuštenih stanova (74,5 posto).
Od ukupno 1,5 milijuna hrvatskih kućanstava njih 88,8 posto ili 1.349.283 stanuje u stambenim jedinicama koje su u privatnom vlasništvu ili suvlasništvu, dok 11,2 posto kućanstava unajmljuje stambeni prostor po raznim osnovama.
Nešto manje od 70 tisuća kućanstava, odnosno 4,6 posto, su najmoprimci koji su u srodstvu s vlasnikom stana, njih 3 posto ili 45,5 tisuća su najmoprimci sa slobodno ugovorenom najamninom, a 1,8 posto ili 27,3 tisuće sa zaštićenom najamninom, dok oko 15 tisuća kućanstava ili 1 posto unajmljuje dio nečijeg stana.
Prosječna kvadratura nastanjenih stanova iznosi pak 81 četvorni metar, pri čemu je najveća kvadratura stanova u Međimurskoj županiji i iznosi 100 'kvadrata', a najmanja u Gradu Zagrebu - 71 'kvadrat'.
Promatrano prema instalacijama, većina nastanjenih stanova u Hrvatskoj ima vodovod (98,2 posto), kanalizaciju (98 posto) i električnu energiju (99,8 posto), no plinske instalacije ima tek 36,6 posto stanova, a klimatizaciju njih 30,7 posto.
Podaci iz Popisa pokazuju i da u Hrvatskoj vlastiti zahod u sklopu stana nema tek 2,5 posto, kupaonicu 3,9 posto, a kuhinju samo 0,1 posto nastanjenih stanova.
Popisom je evidentirano tek 215 beskućnika, a utvrđeno je i da 40 posto građana cijeli život ostaje u mjestu rođenja. Od ukupno 4.284.889 popisanih stanovnika njih je 584.947 ili 13,7 posto rođeno u inozemstvu.
Objavljeni i podaci o (ne)zaposlenosti
Od 3,6 milijuna stanovnika starijih od 15 godina u Hrvatskoj je zaposleno njih 41,4 posto, nezaposlenih je 8 posto, dok je najveći udio neaktivnih osoba i iznosi 50,5 posto, pokazuju podaci iz Popisa stanovništva.
Od ukupnog broja stanovnika stariji od 15 godine zaposlenih, odnosno osoba koje su u tom tjednu obavljale bilo kakav posao za plaću u novcu ili naturi, bilo je 1.503.867, što čini udio od 41,4 posto.
Nezaposlenim se osobama pak smatraju oni koji tada nisu obavljali nikakav posao, ali su četiri tjedna unazad aktivno tražili posao te bi u iduća dva tjedna započeli ponuđeni posao, a njih je ukupno 292.282 ili 8 posto.
Najviše je, 1.834.014 ili 50,5 posto njih bilo neaktivno, a ponajprije je riječ o umirovljenicima (58 posto), učenicima i studentima (18 posto), osobama koje se bave obvezama u kućanstvu (12 posto) te ostalim neaktivnim osobama (12 posto), za koje je Krištof kazao da ih se može nazvati obeshrabrenim radnicima.
Promatrano po županijama, najveći udio aktivnog stanovništva imaju Grad Zagreb (54,3 posto), Zagrebačka i Istarska županija (52,8 i 52,6 posto), a najmanji Ličko-senjska županija (40 posto).
Najveću stopu zaposlenosti (udio zaposlenih u aktivnom stanovništvu) također imaju Grad Zagreb (47,8 posto) te Istarska i Zagrebačka županija (46 i 45,8 posto), dok je najniža zaposlenost Popisom zabilježena u Brodsko-posavskoj županiji i iznosi 31,8 posto, te u Vukovarsko-srijemskoj 32,8 posto.
Shodno tome, Brodsko-posavska županija ima i najvišu stopu nezaposlenosti, od 26,9 posto, a slijede još dvije slavonske županije - Vukovarsko-srijemska (25,1 posto) i Osječko-baranjska (21,7 posto), dok je najniža stopa u Gradu Zagrebu i iznosi 11,9 posto.
Među gradovima, najvišu stopu zaposlenosti imaju Klanjec, od 56,6 posto, Buzet 53,1 posto, te Zaprešić od 50,7 posto, a tek nešto manje od 50 posto iznosi stopa zaposlenosti u Svetoj Nedelji, Umagu i Kastvu.
Nasuprot tome, najviša je nezaposlenost u Obrovcu i iznosi 33,1 posto, a slijede Beli Manastir i Imotski s po 30,5 posto. Gotovo 30 posto iznosi stopa nezaposlenosti i u Novoj Gradišci, Kninu i Hrvatskoj Kostajnici.
Najniža je nezaposlenost pak u gradovima Čabar (7,4 posto), Krk (8,1 posto), Buzet (8,3 posto), Klanjec (8,7 posto) i Cres (9,7 posto), a među deset gradova s najmanje nezaposlenih su i Pazin, Novigrad, Hvar, Gospić i Krapina.
Popis stanovništva obuhvaća i podatke o glavnim izvorima sredstava za život, pri čemu je Krištof podsjetio da su na to pitanje građani mogli navesti po dva izvora prihoda.
Prema tim podacima, oko trećine stanovnika u Hrvatskoj, odnosno njih 1.397.825 ili 32,6 posto, živi od prihoda od stalnog rada, a njih više milijun ili 25,6 posto živi od starosnih i ostalih mirovina.
Građana kojima su socijalne naknade glavni izvor prihoda za život je 178.860 ili 4,2 posto, dok je onih koji uglavnom žive od povremenog rada 103.913 ili 2,4 posto.
Bez prihoda je pak u trenutku Popisa bilo 32,2 posto građana ili njih 1.377.746, no gotovo polovicu tog broja čine djeca, a 40 posto su neaktivni građani. (D.M./Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook